U 2025. godini, društvene mreže doživjele su duboku transformaciju jer su videi koje je generisala veštačka inteligencija brzo zauzeli dominantnu poziciju na platformama poput YouTubea, TikToka, Instagrama i Facebooka. Ovaj bum AI-izgrađenog video sadržaja izbrisa granice između stvarnosti i fikcije više nego ikada prije, fundamentalno mijenjajući način na koji korisnici komuniciraju sa i tumače online materijal. Sadržaj koji su proizvodile veštačka inteligencija bio je raznolik, od urnebesnih i nadrealnih scena, poput imaginarnih zeca koji se odbijaju o trampolinu, do politički obojenih propaganda i veoma sofisticiranih deepfake snimaka slavnih ličnosti. Tehnološki napredak bio je ključni faktor ove promjene. Vodeće tehnološke kompanije – uključujući OpenAI sa svojim alatom za video Sora, Googleov Veo, Meta-ov MovieGen, ByteDance-ov CapCut i xAI-ov Grok – pomicale su granice tehnologije generisanja videa. Ovi alati, integrisani unutar popularnih AI platformi poput ChatGPT, Gemini i Meta AI, omogućili su običnim korisnicima bez specijalizovanog znanja da sa samo nekoliko klikova proizvedu izuzetno realistične i zanimljive video snimke. Ova demokratizacija kreiranja videa izazvala je masovan priliv AI-izgrađenih videa koji su preplavili feedove društvenih mreža širom svijeta. Ogromna količina AI sadržaja duboko je oblikovala percepcije i obrasce interakcije korisnika. Iako je veliki broj video snimaka bio otvoreno umjetan, privlačili su publiku kroz zabavnu vrijednost, emocionalni dojam ili provokativne teme. Kombinacija vizuelno privlačnog sadržaja i algoritamski usmjerenog targetiranja omogućila je oglašivačima da efikasno koriste AI videe, čime su generisali značajne prihode za platforme društvenih mreža. Međutim, brzo širenje AI-generisanih videa izazvalo je kontroverze i zabrinutost. Zagovornici zaštite životne sredine isticali su značajnu potrošnju energije i ugljenični otisak povezan s proizvodnjom ogromnih količina video sadržaja pomoću složenih AI modela.

Osim toga, algoritmi zaduženi za kreiranje i distribuciju ovog sadržaja naišli su na kritike zbog utjecaja na javni diskurs, ponekad pojačavajući dezinformacije i podjelu. To je bilo posebno evidentno u politički osjetljivim područjima, uključujući videa koja uključuju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa ili rasističke materijale koji kruže u zemljama poput Francuske. Istraživači i stručnjaci upozoravali su na šire društvene posljedice ovog trenda. Svedočanstvo široke dostupnosti AI-izgrađenih videa koji promovišu iskrivljene narative ili "alternativne činjenice" predstavlja ozbiljnu prijetnju zajedničkom shvatanju stvarnosti u društvu. Takva široko rasprostranjena dezinformacija narušava temelje istine i odgovornosti, ključne za demokratske sisteme. Štaviše, uloga platformi društvenih mreža i tehnoloških kompanija u sprječavanju štete i održavanju etičkih normi postala je centralno pitanje u debati među zakonodavcima i civilnim društvom. Zaključno, porast AI-izgrađenog video sadržaja u 2025. bio je prelomni trenutak u istoriji društvenih mreža. Iako je ova tehnologija povećala kreativne mogućnosti i zabavila milione, donijela je i značajne izazove u pogledu utjecaja na životnu sredinu, širenja dezinformacija i društvenog povjerenja. Rješavanje ovih složenih pitanja zahtijeva koordinisanu suradnju među tvorcima tehnologije, operaterima platformi, regulatorima i korisnicima kako bi se uskladila inovacija s integritetom i održivosti. Kako veštačka inteligencija nastavlja da se razvija, diskusije o njenom utjecaju na medije, politiku i kulturu postaju sve hitnije i značajnije.