U martu 2025. godine, Activision, istaknuta firma u industriji video igara, izazvala je široke rasprave i zbunjenost objavljivanjem serije reklama i plakata za nekoliko izmišljenih videoigara. Među tim naslovima bili su "Guitar Hero Mobile", "Crash Bandicoot: Brawl" i "Call of Duty: Zombie Defender". Promotivni sadržaj je dijeljen na glavnim platformama društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama, čime je privukao pažnju gaming zajednica širom svijeta. Ove pažljivo osmišljene reklame su kreirane pomoću tehnologije umjetne inteligencije kao dio inovativne marketinške strategije istraživanja tržišta. Cilj Activisiona bio je koristiti ove AI-generirane oglase kao alat za anketiranje, za mjerenje javnog interesa i potražnje za potencijalnim novim igrama. Uvođenjem ovih izmišljenih ideja u javnu svijest, kompanija je željela prikupiti vrijedne povratne informacije koje bi mogle oblikovati buduće odluke o razvoju igara. Unatoč naprednoj svrsi ove kampanje, reakcije javnosti bile su izrazito miješane. Brojni korisnici su na društvenim mrežama izrazili nezadovoljstvo i skepticizam. Oglasi su naišli na široke kritike i često su odbijani kao "AI mlatenje" (slang za sadržaj koji se smatra niskog kvaliteta ili brzo proizveden od strane umjetne inteligencije).

Kritičari su dovodili u pitanje i legitimnost samih promocija i etička pitanja vezana za predstavljanje lažnih naslova igara potrošačima, čak i ako je to bilo namijenjeno za istraživanje. Ovaj slučaj ističe izazove i uloge koje umjetna inteligencija sve više preuzima u marketinškim strategijama, posebno unutar industrije video igara. Iako AI pruža impresivne mogućnosti u kreiranju sadržaja i analizi podataka, njezina uporaba ponekad može izazvati nesporazume ili negativne reakcije ako nije pažljivo upravljana. Granica između intrigantne kreativnosti i obmane potrošača postaje posebno osjetljiva kada se radi o izmišljenom sadržaju. Osim toga, kritika kampanje Activisiona naglašava važnost transparentnosti u komunikaciji s potrošačima. Iako AI alati mogu povećati kreativnost i efikasnost u marketingu, kompanije moraju osigurati da su publike jasno informirane, kako bi se sačuvalo povjerenje i održao pozitivan imidž brenda. Primjena AI u kreiranju reklama predstavlja relativno novo područje, a Activisionov pristup označava važan trenutak u eksperimentiranju gaming kompanija s ovom tehnologijom. Napori da se predviđaju preferencije potrošača putem AI-generiranog sadržaja imaju potencijal da preoblikuju način na koji se utvrđuju prioriteti u razvoju igara, omogućavajući preciznije i fokusiranije lansiranje proizvoda usmjerenih na korisnike. Međutim, ovaj incident također služi kao upozorenje drugima u industriji, pokazujući da integracija AI u marketing zahtijeva ne samo tehničku vještinu već i duboko razumijevanje percepcije publike i etičkih pitanja. Kako AI postaje sve važniji u kreativnim sektorima, razvoj najboljih praksi koje balansiraju inovacije i transparentnost bit će od suštinskog značaja. Ukratko, AI-om vođena marketinška kampanja Activisiona u martu 2025. za izmišljene igre poput "Guitar Hero Mobile", "Crash Bandicoot: Brawl" i "Call of Duty: Zombie Defender" izazvala je važnu raspravu o budućnosti AI u marketingu. Iako je potencijal obećavajući, miješani prijemi publike ističu da kompanije moraju pažljivo navigirati složenostima povezanima s AI tehnologijama kako bi izgradile i održale povjerenje potrošača. Ovaj slučaj pruža vrijednu lekciju o snazi i opasnostima korištenja AI kao kreativnog i strateškog alata u snažno konkurentnom tržištu video igara.