Brzi razvoj umjetne inteligencije (AI) u data centrima izaziva neočekivani porast potražnje za bakrom, ključnim elementom u tehnološkoj infrastrukturi. Projekcije ukazuju da bi do 2026. godine, sami data centri mogli potrošiti značajan dio globalnih zaliha bakra, čime se ističe sve veća važnost bakra u rastućem sektoru AI. Poznat po svojoj izvrsnoj električnoj provodnosti, bakar je neophodan za električne instalacije data centara, sisteme hlađenja i mrežnu infrastrukturu, osiguravajući efikasnost i pouzdanost. Kako se povećava potražnja za AI tehnologijom, raste i potreba za više data centara, što dodatno pojačava potrošnju bakra. Međutim, globalne zalihe bakra su ograničene zbog sporog pokretanja novih rudnika; rudarenje je kapitalno zahtjevno i često traje godine ili decenije da bi se pokrenulo. Ekološki propisi, geopolitički izazovi i iscrpljivanje resursa dodatno kompliciraju situaciju, što znači da rast zaliha zaostaje za potražnjom. U ovom kontekstu, reciklaža starog bakra pojavljuje se kao najisplativija i ekološki najodrživija opcija za zatvaranje jaza između ponude i potražnje. Povratom bakra iz odbačenih materijala, otpada u proizvodnji i zastarjelih proizvoda, reciklaža smanjuje oslanjanje na novo rudarenje, štedi prirodne resurse i smanjuje potrošnju energije povezanu s primarnom proizvodnjom bakra. Potražnja za visokokvalitetnim otpadnim bakrom posebno je snažna, jer se može efikasno procesuirati s minimalnim gubitkom kvaliteta.

Međutim, povećana konkurencija za otpadni bakar, posebno od strane tehnološkog sektora – uključujući proizvođače elektroničkih uređaja i data centara za AI – može povećati cijene, utječući na razne industrije koje ovise o ovom materijalu. Stručnjaci ističu potrebu za razvojem snažnih reciklažnih infrastruktura i politika, poput unapređenih sistema sakupljanja, naprednih tehnologija razvrstavanja i ulaganja u reciklažne pogone, kako bi se maksimiziralo povlačenje bakra. Dizajniranje elektroničkih proizvoda s lakšim rastavljanjem i oporavkom materijala dodatno podržava efikasniji reciklažu. Ekološke koristi reciklaže bakra su značajne, zahtijevajući do 85% manje energije u poređenju s primarnim izvlačenjem, što znatno smanjuje emisije gasova s efektom staklene bašte i ublažava utjecaj na životnu sredinu uslijed rastuće industrije AI i tehnologije. Sudionici u industriji zagovaraju saradnju vlada, proizvođača i reciklažnih firmi u rješavanju izazova s potrebom za bakrom. Prioritet reciklaže i održivog upravljanja materijalima omogućava rast AI tehnologije, istovremeno promičući odgovorno gospodarenje resursima. Takođe, istraživanja o alternativnim materijalima i zamjenama za bakar imaju za cilj smanjenje ovisnosti o bakru bez žrtvovanja performansi. Iako obećavajuće, ove inovacije predstavljaju dugoročna rješenja; trenutni fokus ostaje na optimizaciji postojećih izvora bakra kroz reciklažu i efikasnu upotrebu. Ukratko, razvoj data centara za AI ubrzava hitnu potražnju za bakrom, otkrivajući ranjivosti u lancu snabdijevanja. S obzirom na zaostatak u otvaranju novih rudnika, reciklaža visokokvalitetnog otpada od bakra je najbrža i najvažnija strategija za zadovoljavanje potražnje. Rješavanje ovoga zahtjeva od zajedničke saradnje u povećanju kapaciteta reciklaže, promicanju održivosti i odgovorne potrošnje u tehnološkoj industriji i šire.