U posljednjih nekoliko godina, brzo napredovanje u području umjetne inteligencije (AI) promijenilo je mnoge aspekte svakodnevnog života, uključujući način na koji se vijesti proizvode i konzumiraju. Istaknuti razvoj je porast AI-izrađenih vijesti putem videa koji preplavljuju internet. Ovi videi, stvoreni pomoću naprednih algoritama, prikazuju realističan vizualni i audio sadržaj koji često oponaša stil i ton profesionalnih vijesti. Iako AI-izdate vijesti donose prednosti poput bržeg izvještavanja i višejezičnog pokrivanja, izazvale su velike zabrinutosti među medijskim stručnjacima, provjeravateljima činjenica i javnošću, prvenstveno zbog dezinformacija i opadanja povjerenja u legitimne izvore vijesti. AI-izdani videozapisi vijesti mogu stvoriti vrlo uvjerljive lažne izvještaje manipulacijom vizuala, zvuka ili narativa kako bi izgledali vjerodostojno. Kada se široko dijele na društvenim mrežama i drugim online platformama, ti videi mogu oblikovati javno mišljenje, širiti teorije zavjere i narušavati društvenu koheziju. Kritičari smatraju da ovaj porast sadržaja temeljenog na umjetnoj inteligenciji briše granice između faktograjske novinarstva i fikcije. Automatizirani sustavi koji brzo generiraju sadržaj često zaobilaze tradicionalne novinarske standarde poput provjere činjenica i uredničke kontrole, što otežava publiku razlikovanje stvarnih informacija od izmišljenih materijala. Suvremenost AI-izrađenih videa brzo napreduje zahvaljujući tehnologiji dubokih lažnjaka (deepfake), koja kombinira strojno učenje i strojno vidjenje za stvaranje realistično izgledajućih avatara, imitacija glasa i vizuala koji prikazuju stvarne ljude kako govore ili rade stvari koje nikada nisu učinili. Posljedice su značajne: kampanje dezinformiranja mogu utjecati na izbore, širiti opasne medicinske neistine i izazvati nemire.

Donosioci odluka, tehnološke tvrtke i civilno društvo bore se s tim rizicima kroz razvoj alata za otkrivanje, provođenje strožih pravila o sintetičkim medijima i promicanje medijske pismenosti kako bi javnost mogla kritički procijeniti informacije. Neke tehnološke tvrtke snažno ulažu u sustave provjere sposobne označiti AI-izmišljene videe ili slike prije nego što steknu široku pažnju. Platforme za društvene mreže pod velikim su pritiskom da poboljšaju moderiranje sadržaja radi suzbijanja brzog širenja zbunjujućih sintetičkih medija. Međutim, kako AI tehnike kontinuirano napreduju, moraju se i metode otkrivanja usavršavati kako bi ostale učinkovite. Istovremeno, novinari i medijske organizacije traže odgovorne načine integracije umjetne inteligencije kao pomoćnog alata, a ne zamjene ljudskog izvještavanja. AI može pomoći u analizi podataka, automatizirati rutinske zadatke i unaprijediti pripovijedanje putem interaktivnih grafika. Transparentnost u pogledu uloge umjetne inteligencije u proizvodnji vijesti ključna je za očuvanje povjerenja publike. Pojava AI-izrađenih vijesti ističe širi izazov digitalnih informacija: kako tehnologija napreduje, tako se šire i metode za distribuciju lažnog sadržaja. Rješavanje tog problema zahtijeva cjelovit pristup koji kombinira tehnološke inovacije, regulatorne mjere, javno obrazovanje i suradnju između sektora. Zaključno, iako AI-izdane vijesti predstavljaju tehnološki proboj s potencijalom za transformaciju medija, one također donose ozbiljne rizike u pogledu dezinformacija i povjerenja javnosti. Odnosi s tim složenim okruženjem zahtijevaju budnost, inovacije i etičku predanost u razvoju tehnologije i novinarstvu. Kroz kolektivni napor, društvo može iskoristiti pozitivne doprinose umjetne inteligencije u stvaranju vijesti, a istovremeno ublažiti njezine štetne posljedice.