Brzi rast videa generiranih umjetnom inteligencijom postaje dominantni trend na društvenim mrežama, privlačeći milijune diljem svijeta. Ovi videozapisi, proizvedeni pomoću naprednih AI tehnologija, variraju od sofisticiranih deepfake rekreacija slavnih osoba do potpuno originalnih likova i zamišljenih scenarija koje su stvorili isključivo AI modeli. Ova inovacija prikazuje široki kreativni potencijal AI-a u preoblikovanju stvaranja digitalnog sadržaja, nudeći nove načine za angažman korisnika s medijima i pričama. Videozapisi generirani umjetnom inteligencijom nastaju putem algoritama strojnog učenja i neuronskih mreža koje analiziraju velike skupove podataka kako bi proizvele vrlo realistične i angažirajuće vizuale. Deepfake tehnologija, na primjer, koristi AI za superponiranje lica jedne osobe na tijelo druge, često rezultirajući ishodima koji su neprepoznatljivi od stvarnih snimaka. Osim deepfakeova, generativni AI modeli stvaraju potpuno nove scene i entitete, proširujući granice mašte i digitalne umjetnosti. Međutim, ovi uzbudljivi napreci izazivaju važna pitanja o autentičnosti, pristanku i etici. Sposobnost reproduciranja ili kreiranja lažnih ljudskih prikaza potpiruje zabrinutost zbog dezinformacija, krađe identiteta i zloupotrebe. Deepfake videozapisi, na primjer, mogu se manipulirati za širenje neistina, narušavanje ugleda ili stvaranje obmanjujućih prikaza bez pristanka subjekta. To ističe hitnu potrebu za etičkim smjernicama i okvirima pristanka u stvaranju sadržaja pomoću AI-a. Društvene mreže, gdje se uglavnom dijele ovi videozapisi, aktivno rješavaju te izazove. Neke ulažu u tehnologije detekcije za prepoznavanje i označavanje sadržaja generiranog AI-em, povećavajući transparentnost i pomažući korisnicima da razlikuju stvarne od sintetičkih medija. Druge provode politike kojima se zahtijeva od kreatora da otkriju korištenje AI-a ili zabranjuju određene štetne sintetičke medije. Sa stajališta korisnika, ovaj razvoj u digitalnom okruženju zahtijeva veću medijsku pismenost i kritičko razmišljanje.

Potrošači moraju naučiti procjenjivati vjerodostojnost sadržaja, sumnjati u izvore i kontekst, te analizirati videozapise koji mogu biti lažirani ili izmijenjeni. Obrazovne i podizajuće inicijative ključne su za odgovorno snalaženje u ovim izazovima. Osim etičkih pitanja, AI-generirani videi izazivaju šire rasprave o budućnosti kreativnosti i umjetničkog izraza. Tradicionalno ljudski poduhvat potaknut maštom i emocijama, stvaranje sadržaja sada se razvija u suradnju između ljudi i AI sustava. Ovaj odnos mogao bi redefinirati kreativne procese, demokratizirati produkciju sadržaja smanjenjem tehničkih barijera te proizvesti inovativne oblike zabave i umjetnosti. Uravnoteženje kreativnih koristi AI-a s njegovim rizicima ključno je. Dionici — uključujući tehnološke stručnjake, kreatore, platforme, donosioca odluka i javnost — moraju surađivati na uspostavi okvira koji će promovirati odgovornu upotrebu AI-a. To uključuje postavljanje etičkih standarda, povećanje transparentnosti i poticanje odgovornosti u medijima generiranim pomoću AI-a. Regulatorna tijela možda će morati izraditi nove zakone ili prilagoditi postojeće u području intelektualnog vlasništva, privatnosti i dezinformacija povezanih s AI medijima. Istovremeno, kontinuirana istraživanja u području detekcije i poboljšanih korisničkih sučelja mogu pomoći u stvaranju sigurnijeg i pouzdanijeg digitalnog okruženja. Kako se AI tehnologije brzo razvijaju, njihov utjecaj na medije i društvo sve više produbljuje. Porast videa generiranih AI-em prikazuje i nevjerojatne mogućnosti i velike izazove. Proaktivnim angažmanom, digitalna zajednica može iskoristiti transformacijsku snagu AI-a uz očuvanje poštenja, poštovanja i etičke odgovornosti u stvaranju i konzumiranju sadržaja.