Mnoge kompanije brzo prelaze na zamjenu ljudskih radnika umjetnom inteligencijom (AI), kladeći se na brz napredak tehnologije kako bi opravdali ranije otpuštanja. Ovaj pristup, međutim, predstavlja značajne rizike i mogao bi poremetiti ulazne pozicije u bijelom oklopu u sektorima kao što su finansije, pravo i konzultantske usluge. Potaknuta brzim razvojem AI-ja, mnoge firme ciljaju na povećanje efikasnosti i smanjenje troškova rada agresivnim usvajanjem AI rješenja. Ipak, lideri industrije i ekonomisti upozoravaju da bi efekti ove tranzicije mogli biti složeniji nego što se očekivalo. Dario Amodei, izvršni direktor kompanije za istraživanje AI-ja Anthropic, predviđa da bi do 50% ulaznih bijelih oklopa mogli nestati u narednih pet godina uslijed automatizacije AI-jem. Ove pozicije, često zauzete od strane nedavnih diplomaca ili mlađeg osoblja u područjima kao što su finansije, advokatske kancelarije, konzultantske firme i druge profesionalne usluge, podrazumijevaju ponavljajuće, strukturirane zadatke koje sofisticirani AI sistemi sada mogu efikasno obavljati. Ovi sistemi mogu obrađivati velike količine podataka, sastavljati izvještaje i vršiti preliminarne pravne analize s brzinom i preciznošću. Amodeijeva prognoza izazvala je rasprave među ekonomistima i stručnjacima za rad. Neki tvrde da je, historijski gledano, tehnološki napredak izazvao udaljavanje nekih radnih mjesta, ali je istovremeno stvorio nove industrije i pozicije, povećavajući ukupnu zaposlenost. Sa tog aspekta, iako AI može zamijeniti rutinske zadatke, on također može poboljšati ljudske kapacitete i stvoriti nepredviđene radne mogućnosti, sugerišući da bi zabrinutosti zbog masovnog gubitka radnih mjesta zbog AI mogle biti precijenjene dok se ekonomije prilagođavaju. S druge strane, drugi upozoravaju da bi neviđeni obim i brzina usvajanja AI mogli nadmašiti sposobnost tržišta rada da se prilagodi, što predstavlja značajne izazove za ulazne radnike koji bi mogli imati problema pronaći nova radna mjesta bez dovoljno obuke ili obrazovanja fokusiranog na digitalne i AI vještine. Neke kompanije koje su prvobitno prihvatile agresivnu integraciju AI-a počele su mijenjati svoje strategije.

Na primjer, Klarna, švedski pružalac usluga plaćanja, i IBM, veteranka u tehnologiji, suočili su se s problemima jer su određeni AI sistemi pokazali nepouzdanost u stvarnim uvjetima, što je utjecalo na iskustvo klijenata. Štaviše, preferencija klijenata za ljudsku interakciju u određenim kontekstima ostaje ključni faktor koji oblikuje odluke ovih firmi. Klarnina potpora za implementaciju AI baziranih botova za korisničku podršku naišla je na kritike zbog njihovog ograničenog razumijevanja i nemogućnosti da kvalitetno obrade složene ili nijansirane upite. Slično tome, IBM je prilagodio svoje napore u AI-ju radi očuvanja povjerenja i kvaliteta, ističući da potpuno zamijeniti ljudske radnike AI-jem nije samo tehnički izazov već i poslovni i društveni problem. Ova kontinuirana rasprava naglašava složenost integracije AI u radnu snagu. Dok automatizacija donosi povećanje efikasnosti i smanjenje troškova, kompanije moraju upravljati problemima pouzdanosti, regulatorne kontrole i utjecaja na moral zaposlenika i javno mnijenje. Političari, radne grupe i obrazovne institucije sve više učestvuju u razvoju okvira za podršku prelazima radne snage. Programi prekvalifikacije i usavršavanja, posebno za ulazne radnike u bijelom oklopu koji su podložni automatizaciji, postaju sve važniji. Ove inicijative imaju za cilj smanjenje negativnih posljedica uz istovremeno maksimiziranje koristi AI-ja za produktivnost i inovacije. Zaključno, žurba s zamjenom ljudskog rada AI-jem signalizira veliki pomak u zapošljavanju. Iako je zabrinjavajuće da bi se u narednih pet godina moglo izgubiti do pola ulaznih pozicija u bijelom oklopu, krajnji ishod ovisi o faktorima poput pouzdanosti tehnologije, prihvatanja od strane korisnika, ekonomske prilagodbe i proaktivnih politika. Kompanije moraju balansirati između iskorištavanja potencijala AI-ja i izbjegavanja štetnih društvenih posljedica, te težiti održivoj budućnosti u kojoj će suradnja čovjeka i stroja cvjetati.