AI modeli koriste ogromne količine energije, značajno povećavajući emisije stakleničkih gasova. Tehnološke firme i vlade zalažu se za energetsku revoluciju kako bi išle u korak s razvojem AI-a. Jedno od rješenja koje se istražuje je nuklearna energija. Najnoviji AI modeli, posebno veliki jezični modeli, zahtijevaju veću računalnu snagu i energiju. Kao odgovor na to, tehnološki giganti ulažu u nuklearnu energiju kako bi podržali napredak AI-a. Velike kompanije poput Mete, Google-a, Microsoft-a i Amazon-a obavezale su se na neto nulte emisije, s rokovima koji se protežu od 2030. do 2040. godine. Svaka od njih je nedavno sklopila ugovore s dobavljačima nuklearne energije.

CEO Mete Mark Zuckerberg identificira energiju kao glavnu prepreku za napredak AI-a, ističući visoku potrošnju energije i vode za svoj Llama model. Nvidia, vodeći dizajner čipova, poboljšala je svoju energetsku efikasnost lansiranjem svog novog AI čipa, Blackwell, koji nadmašuje svog prethodnika u brzini i energetskoj efikasnosti. Uprkos tim napredcima, CEO Nvidia-e Jensen Huang primijetio je da će dugoročna energetska ulaganja u AI na kraju biti korisna kako AI postaje pametniji, potencijalno pomažući u energetskim uštedama u oblastima kao što su skladištenje ugljenika i nove energetske tehnologije. CEO OpenAI-a Sam Altman posebno je fokusiran na ulaganje u nuklearnu energiju, s udjelima u nuklearnim startupima poput Helion Energy i Oklo. Administracija predsjednika Bidena podržava nuklearnu energiju, opredijelivši 900 miliona dolara za buduće nuklearne tehnologije. Ova podrška vlade je ključna za prevazilaženje regulatornih prepreka u primjeni nuklearne energije. Potrošnja energije AI-a kontinuirano raste; GPT-4 OpenAI-a, na primjer, koristi značajno više električne energije nego prosječno američko domaćinstvo. Izvještaj McKinsey-a predviđa da bi do 2030. godine centri podataka mogli činiti 11-12% potražnje za energijom u SAD-u, naglašavajući hitnost potrebe za održivim i čistim energetskim rješenjima.