Agencije za provođenje zakona širom svijeta sve više primjenjuju tehnologije umjetne inteligencije (UI) u svojim sustavima video nadzora radi poboljšanja nadzora javnih prostora. Ovaj prijelaz na nadzor temeljen na UI predstavlja značajnu promjenu u načinu rada vlasti u očuvanju javne sigurnosti i sprječavanju kaznenih djela. Sustavi video nadzora s UI analiziraju live video prijenose u stvarnom vremenu, omogućujući automatsko otkrivanje sumnjivog ponašanja i aktivnosti. Za razliku od tradicionalnih postavki koje u velikoj mjeri ovise o ljudskim operaterima koji gledaju više ekrana, UI može istovremeno obrađivati velike količine vizualnih podataka. Ovi sustavi koriste napredne algoritme za prepoznavanje neobičnih obrazaca, poput zadržavanja na mjestu, naglih pokreta ili neovlaštenog ulaska u zaštićene zone, što bi inače moglo proći nezamijećeno. Ključna značajka nadzora s UI je tehnologija prepoznavanja lica. Ti sustavi mogu skenirati lica na video snimcima i usporediti ih s bazama podataka koje sadrže poznate osobe, uključujući osumnjičene ili osobe s važećim nalogima za uhićenje. Ova mogućnost omogućuje brzo identificiranje i lociranje osumnjičenika, što može omogućiti policiji da intervenira prije nego što se incidenti eskaliraju. Integracija UI također omogućuje slanje trenutnih upozorenja nadležnima kada se otkriju potencijalne prijetnje. Ova reakcija u stvarnom vremenu povećava vjerojatnost sprječavanja incidenata ili bržeg hapšenja osumnjičenika, doprinoseći sigurnosti zajednice putem brže reakcije policije i smanjenja štete od kriminala. Unatoč tim jasnim prednostima, primjena UI u video nadzoru izaziva značajne probleme s privatnošću i etikom. Mnoge organizacije za građanska prava i zagovornici privatnosti upozoravaju da bi široka uporaba nadzora mogla kršiti prava pojedinaca na privatnost i slobodu kretanja.

Opsežno prikupljanje i analiza osobnih podataka, uključujući biometrijske podatke poput slika lica, nose rizike povezane s sigurnošću podataka i mogućom zloupotrebom. Donošenjem politika i zakonodavnih okvira trenutačno se raspravlja o uspostavi čvrstih etičkih smjernica i standarda zaštite podataka. Cilj je uskladiti koristi od UI poboljšane javne sigurnosti s potrebom za zaštitom privatnosti i sprječavanjem zloupotrebe tehnologije. Predložene mjere uključuju ograničavanje zadržavanja podataka, transparentnost u nadzoru i strogu kontrolu pristupa osjetljivim informacijama. Također, adresiraju se zabrinutosti vezane uz pristranost algoritama i točnost sustava. Ključno je da sustavi UI ne usmjeravaju preuveličano ili pogrešno identificiraju pojedince na temelju demografskih čimbenika. Kontinuirana istraživanja fokusirana su na poboljšanje pravednosti i pouzdanosti korištenjem raznovrsnih skupova podataka te opsežnim testiranjem prije primjene ovih alata. Ukratko, usvajanje sustava video nadzora s UI od strane policije pruža moćno sredstvo za poboljšanje javne sigurnosti i ubrzavanje reakcija na prijetnje. Međutim, taj napredak mora biti popraćen snažnim mjerama zaštite privatnosti, etičke primjene i očuvanja povjerenja javnosti. Kako tehnologija UI napreduje, važan će biti stalni dijalog svih dionika radi upravljanja složenim izazovima i prilikama koje ove inovacije u nadzoru vlasti donose.