Pranje AI je obmanjujuća marketinška taktika koja je izazvala sve veće kritike kako sve više industrija usvaja umjetnu inteligenciju. Ova praksa podrazumijeva da kompanije precjenjuju ili pretjeruju u pogledu stupnja integracije AI u svoje proizvode ili usluge, implicirajući dublju povezanost ili oslanjanje na AI nego što zaista postoji. Takav lažni marketing može zavesti potrošače i dionike. Pojam "pranje AI" prvi su skovali 2019. godine Institut za AI Now, istraživačka organizacija na Univerzitetu u Njujorku koja se bavi društvenim utjecajima AI tehnologija. Koncept je sličan obmanjujućim strategijama poput zelenog PR-a (greenwashing), gdje kompanije lažno ističu ekološke koristi radi unaprjeđenja svog imidža. Također, pranje AI iskorištava uzbuđenje oko inovacija u AI-u kako bi povećalo privlačnost proizvoda bez isporuke stvarnih AI mogućnosti. Uobičajen primjer pranja AI je korištenje trendovskih termina poput "pametno", "pokriveno AI-jem" ili "bazirano na mašinskom učenju" za opisivanje proizvoda koji te tehnologije zaista ne koriste. Na primjer, softver označen kao "omogućen AI-jem" možda se zapravo oslanja na jednostavne algoritme temeljelne na pravilima ili ručne procese, a ne na istinsko mašinsko učenje ili neuronske mreže. Alternativno, kompanije mogu tvrditi da su uključile AI tokom razvoja kada u stvarnosti tehnologija nema nikakav ili ima vrlo mali utjecaj. Posljedice pranja AI su značajne. Za potrošače, obmanjujuće tvrdnje mogu dovesti do pogrešnog povjerenja i povećanih očekivanja u pogledu kapaciteta proizvoda. Kupci mogu vjerovati da dobivaju najnovija rješenja s dodatkom AI-ja, a na kraju ostaju razočarani ili prevarenii financijski.

Osim toga, pranje AI narušava transparentnost i odgovornost, otežavajući napore regulatornih tijela i zaštitnika potrošača u osiguravanju poštivanja sigurnosnih i etičkih standarda. Iz industrijske perspektive, pranje AI prijeti da naruši ugled čitavog sektora AI. Kada kompanije precjenjuju ili pogrešno predstavljaju svoju upotrebu AI, potpomognute sumnjičavost i cinizam prema AI tehnologijama rastu. Ova sumnjičavost može zasjeniti stvarni napredak, otežavajući ulaganja, inovacije i usvajanje legitimanih AI rješenja. Suočavanje s pranjem AI zahtijeva koordinirane aktivnosti više dionika. Kompanije trebaju uskladiti iskrenu i jasnu komunikaciju o stvarnoj ulozi i obimu AI u svojim proizvodima. Marketinške tvrdnje moraju biti pažljivo provjerene radi točnosti i podrške dokazima. Regulativna tijela mogu doprinijeti uspostavom smjernica ili standarda za AI oglašavanje, čime se smanjuju obmanjujuće prakse. Davanje edukacije potrošačima jednako je važno. Kako se AI sve više integrira u svakodnevni život, korisnici trebaju biti upoznati s razlikama između pravih AI tehnologija i lažnih tvrdnji te imati sposobnost kritičkog ocjenjivanja tvrdnji prodavača. Industrijske grupe i akademske institucije poput AI Now Instituta mogu pomoći putem istraživanja, izdavanja certifikata ili pružanja javnih resursa koji objašnjavaju AI tehnologije i njihovu primjenu. Ukratko, pranje AI predstavlja rastući problem unutar rapidno razvijajućeg AI okruženja. Razumijevanje njegove prirode, posljedica i načina prevencije može pomoći u izgradnji transparentnijeg, pouzdanijeg i inovativnijeg AI sektora. Osiguravanje da tvrdnje o AI-u odražavaju stvarnost štiti potrošače i podržava zdrav razvoj i široko usvajanje pravih AI napredaka u svim sektorima.