**Priprema vašeg Trinity Audio playera** Hanseatički blockchain institut objavio je opsežno istraživanje o ulozi blockchain tehnologije u njemačkom gospodarstvu, financirano od strane Saveznog ministarstva gospodarstva i klimatske zaštite. Ovo istraživanje pruža uvid u razine usvajanja, koristi i izazove povezane s blockchainom. Međutim, značajno ograničenje je nedostatak inputa od strane tvrtki koje trenutno ne koriste ili ne razmatraju blockchain, što dovodi do pristranog stajališta koje u velikoj mjeri predstavlja zagovornike blockchaina. **Gospodarski uvidi** Nalazi pokazuju da većina njemačkih tvrtki gleda na blockchain kao na nevažan, s tek 3, 2% koje ga trenutno koriste, dodatnih 3, 7% planira njegovo usvajanje, a 18, 7% razgovaralo je o tehnologiji. Usvajanje blockchaina kasni za drugim tehnologijama poput AI-a i računalstva u oblaku, koje imaju 27% i 46, 5% stopa primjene, redom. Istraživanje ukazuje na marginalno povećanje percepcije blockchaina kao pitanja—povećavši se s 72, 6% u 2023. na 74, 4%—ali ne istražuje ovaj trend dalje. **Korištenje blockchaina: Mogućnosti i izazovi** Anketa provedena među 204 stručnjaka istaknula je da je većina korištenja blockchaina usredotočena na IT (31%) i financijske usluge (21%). Najvažnije primjene uključuju financijske usluge (54%), digitalne identitete (31%) i marketing (28%). Stručnjaci vide potencijal blockchaina u poticanju inovacija (84%), poboljšanju informacijske sigurnosti (82%) i izgradnji povjerenja (81%), dok izazovi uključuju regulatorna pitanja (36%) i nedostatak kvalificiranih radnika (32%). **Tehnologije u uporabi** Studija pruža uvide u razne blockchain tehnologije, posebice identificirajući pametne ugovore kao najšire korištene (94%), posebno u IT/telekom (98%) i financijskim uslugama (86%).

Bitcoin koristi 32% anketiranih tvrtki, prvenstveno za samoinvestiranje (57%) i plaćanje (49%), iako stvarna uporaba među korisnicima ostaje nejasna. **Pametni ugovori, NFT-ovi i tokenizacija** Pametni ugovori dominiraju aplikacijama blockchaina, dok su NFT-ovi (61%) i tokenizacija (56%) također prisutni, iako se često smatraju trikovima. NFT-ovi se uglavnom primjenjuju u marketingu (64%) i certifikaciji (56%), a tokenizacija se koristi u obveznicama (46%) i kolekcionarstvu (39%). **Vrste blockchain mreža** Javne permissionless blockchains se prvenstveno koriste u financijskim uslugama (76%) i digitalnim identitetima (70%), pri čemu se transparentnost i decentralizacija navode kao ključne prednosti. Javne permissioned blockchains koriste se u upravljanju lancem opskrbe (56%), dok su privatne permissioned varijante odabrane zbog svoje povjerljivosti (59%) i prednosti usklađenosti (47%). **Zaključak** Studija učinkovito prikazuje status blockchaina među njegovim pobornicima, ali nedostaje kritičkih perspektiva skeptika i primjera neprovedbe. Sugestivno se ističu vanjske prepreke kao barijere, zanemarujući intrinzične probleme poput izbjegavanja propisa i izazova skalabilnosti koji odvraćaju tvrtke od usvajanja blockchaina. Unatoč priznavanju nekih pozitivnih aspekata, studija održava jednostranu entuzijazam, pozivajući na vladinu podršku bez kritičkog ocjenjivanja sposobnosti blockchaina da pruži stvarne gospodarske i društvene koristi. Osim toga, ne postoji dovoljna diferencijacija između digitalnih valuta poput Bitcoina i poduzetničkih blockchains. Za donosioci odluka, ključno je razumjeti koji blockchains ispunjavaju propise i nude opipljivu korisnost. Rasprave u BSV zajednici dovele su do razvoja rješenja koja se bave tim izazovima, pozicionirajući BSV blockchain kao vodeću platformu u poduzetničkim rješenjima. **Pogledajte: Je li vaša tvrtka spremna za usvajanje blockchaina?**