Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da proda napredne AI čipove, uključujući Nvidia H200, Kini izazvala je zabrinutost među zagovornicima tvrdog stava u Washingtonu. Bivši zvaničnik State Departmenta Chris McGuire nazvao je to „transformativnim trenutkom za američku tehnološku politiku“, dok je Rush Doshi, bivši stručnjak za Kinu u Vijeću za nacionalnu sigurnost, upozorio da bi kineske snage u inženjerstvu i elektrici mogle učiniti izvoz američkog hardvera „moguće odlučujućim u AI utrci“. Prodaja H200 čipova predstavlja oštru distancu od prethodne američke strategije, ali njen utjecaj ovisi o tome koliko čipova će administracija dopustiti Kini da kupi. Dozvoljavanje milionima riskira preokret AI utrke, dok bi ograničavanje prodaje i pažljivo upravljanje svakom pošiljkom mogli znatno ublažiti efekte. To bi odražavalo pristup administracije prema prodaji AI čipova na Bliskom Istoku—najavljivanje velikih vijesti, ali polagano odobravanje izvoza. Takva strategija mogla bi pomoći Nvidiji da stekne tržišni udio u Kini, a da pritom ne izgubi američku prednost u računarstvu. Međutim, svaki prodaja nosi rizike, poput udaljavanja ključnih saveznika, a Trump je zvaničnu najavu objavio bez postizanja koncesija od Kine. Ipak, kao i kod mnogih Trumpovih poteza, posljedice mogu biti manje ozbiljne nego što prvobitne reakcije sugerišu. H200, predstavljen u martu 2024. kao Nvidia-ov vrhunski čip generacije Hopper, i dalje je široko korišten za obuku i inferenciju AI modela, uprkos novijim Blackwell čipovima. On je otprilike 30% snažniji od najboljeg kineskog čipa, Huawei Ascend 910C. Kina vjerojatno neće uskoro zatvoriti ovaj jaz; Huawei procjenjuje da će usklađivanje s H200 biti moguće najranije do kraja 2027. godine, a volumen kineske proizvodnje zaostaje znatno za američkim firmama. Javni podaci procjenjuju da će američke kompanije 2025. godine proizvesti najmanje dvadeset puta više visokoučinkovitih čipova nego kineski proizvođači, a taj broj će rasti na pedeset puta više do 2026. Prodaja H200 čipova nesumnjivo će potaknuti kineske AI ambicije. Kineski developeri već napreduju u razvoju moćnih AI modela i stjecanju tržišnog udjela, ali ističu nedostatak čipova kao ključnu prepreku. Glavne tehnološke kompanije poput Alibabe i Tencent-a navodno lobiraju kod vlade za pristup budućim uvozima H200. Administracija Trumpa nada se da će prodaja Nvidia Kini smanjiti prihode i povratne informacije u R&D-u kineskih proizvođača čipova, što bi usporilo njihov napredak. Međutim, kineska posvećenost vlastitom AI lanca opskrbe datira od ranije, prije američkih ograničenja izvoza, a vlada planira održati Huawei-ove proizvode dostupnim koristeći strane čipove za dopunu nedostataka. Kritičari vide značajne rizike za američku dominaciju u AI. Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan nazvao je tu odluku „ludom“, tvrdeći da će ona oduzeti prednost SAD-u i da kineski čelnici ne mogu vjerovati svojoj sreći. Osim toga, Trumpova najava došla je bez očiglednih ustupaka Kine—susret s predsjednikom Xi Jinpingom u oktobru rezultirao je trgovinskim primirjem, ali ne i sporazumom o čipovima—što izaziva pitanja o strateškoj logici odlaganog procesa predaje. Ipak, ova odluka ne mora potpuno završiti američko vodstvo u AI. Ključni faktor je koliko H200 čipova Kina kupuje. Moderni AI zahtijeva goleme računske kapacitete; najnapredniji modeli traže desetine ili stotine hiljada najnovijih čipova.

Nacionalni prednost u računarskoj snazi raste s brojem čipova, jer veći kapacitet omogućava bolje AI modele, što generiše veće prihode za reinvestiranje u istraživanje i razvoj. Ako Kina sljedeće godine kupi preko 2 miliona čipova bez ograničenja, američka prednost u računarstvu mogla bi se smanjiti s više od deset puta na između 1, 2 i 5 puta, što bi omogućilo kineskim firmama da nadmaše američke rivale. S druge strane, ograničenje prodaje na nekoliko stotina hiljada čipova povećalo bi kineske kapacitete, ali bi zadržalo značajnu američku prednost. Najava Trumpa navela je da će čipovi biti prodavani samo „odobrenim“ kupcima pod uvjetima koji štite nacionalnu sigurnost. Iako postoje izazovi u provedbi unutar Kine, to sugerira da će Ministarstvo trgovine zadržati dozvole za izvoz, umjesto da potpuno ukine restrikcije. Kontrola licenci omogućava regulaciju količine prodanih čipova, vremena i uvjeta, s mogućnošću trenutačnog ukidanja odobrenja. Ministarstvo trgovine može prolongirati odobrenja dok Peking ne ostvari napredak u drugim prioritetima administracije Trump, poput izvoza rijetkih zemalja ili trgovinske suradnje. Ova taktika „velike najave, sporog nastavka“ već je korištena kod prodaje AI čipova na Bliski Istok. U maju, Trump je najavio milijune Nvidia čipova za Saudijsku Arabiju i UAE, ali je šest mjeseci kasnije odobreno samo 35. 000 za isporuku, nakon što su američki dužnosnici tražili reciprocitet u ulaganjima i rješavanje sigurnosnih pitanja. Sličan obrazac mogao bi se pojaviti i s Kinom. Odobrenja licenci uključivala bi pregovore između američkih agencija, Nvidije, kineskih kupaca i moguće i kineske vlade. Povećani izazovi i pritisci Kongresa mogli bi zaustaviti ili usporiti isporuke. Sa kineske strane, nadzor vlade već je vidljiv: navodno Ministarstvo državne sigurnosti zahtijeva od kupaca da opravdaju zašto Huawei čipovi ne mogu zadovoljiti njihove potrebe. Vlada želi očuvati tržište Huaweija, uprkos potražnji za stranim čipovima, što bi moglo izazvati dodatna kašnjenja. Također, neki od isporučenih H200 čipova mogli bi biti zamjena za postojeće ili krijumčarenje inventara. Kina je akumulirala čipove prije nego su ograničenja izvoza pooštrena u oktobru 2023. , a krijumčarenje i korištenje podataka iz susjednih zemalja (npr. Malezije) omogućilo je pristup ograničenim čipovima. Stoga bi manje prodaje uglavnom bile zamjena za ove kanale, a ne značajno povećanje kineskih kapaciteta. Odluka Trumpa također ugrožava savezništva. Ona narušava napore SAD-a da uvjeri saveznike poput Japana, Holandije i Tajvana da provedu tehnološka ograničenja prema Kini, što je napravljeno na ekonomske i diplomatske troškove uz opravdanje jedinstvenog fronta za nacionalnu sigurnost. Ako SAD sada odobri prodaju naprednih čipova Kini, ti saveznici mogli bi se zapitati zašto trebaju i dalje snositi troškove takvih restriktivnih politika. Takođe, takva suradnja s saveznicima je ključna za svaki strateški cilj zadržavanja američke dominacije u proizvodnji čipova. Ako Trump želi slabije kineske proizvođače čipova ostavljajući Nvidia da privuče njihove kupce, to bi trebalo biti praćeno strožim ograničenjima u prodaji opreme za proizvodnju čipova, posebno mašina za duboko UV litografiju. Te mašine, ključne za napredno proizvodnju čipova i proizvodnju koje radi holandski ASML, trenutno su ograničene na neke kineske kompanije. Međutim, holandska vlada može biti sklona uvođenju jačih mjera zbog nejasnoća u američkoj politici prema Kini i sumnji u evropsku solidarnost. Alternativno, Trump možda traži širu obnovu odnosa s Kinom, zamišljajući svjetski poredak pod dominacijom velikih sila. Za zabrinute kineske zagovornike i željne kineske developere, ostaje pouka: Trumpove velike najave često su preuveličane, a rezultati i sporazumi nedosljedni.