Brza primjena generativne umjetne inteligencije (genAI) u raznim sektorima rezultirala je povećanjem globalne potrošnje električne energije, a predviđa se da će se taj trend nastaviti kako se tehnologija širi. Tehnološke kompanije su u opasnosti da neće ispuniti svoje obaveze prema neto nultim emisijama zbog ovog trenda. ChatGPT kompanije OpenAI, lansiran krajem 2022. godine, postao je popularan sa 100 miliona aktivnih korisnika u roku od dva mjeseca. GenAI remeti industrije poput biofarmacije i marketinga, ali ima i ekološke posljedice. GenAI zahtijeva velike količine vode i oslobađa značajne emisije ugljika kada se napaja iz neobnovljivih izvora energije. Svaka upotreba genAI-a ima visok ekološki trošak, a očekuje se da će se tehnološki otisak povećati.

Veliki jezički modeli (LLM-i), centralni za genAI sisteme, energetski su intenzivni u poređenju s manjim, specifičnim modelima umjetne inteligencije. Centri podataka koji hostuju genAI modele troše ogromne količine električne energije, doprinoseći porastu globalne potražnje za energijom. Ovaj porast potrošnje energije kontradiktoran je obavezama organizacija da smanje svoj ekološki utjecaj. Google i Microsoft su zabilježili povećanje emisija zbog aktivnosti povezanih s genAI-jem. Potrošnja vode je još jedna briga, jer se centri podataka natječu za izvore slatke vode. Tačne procjene ekološkog utjecaja genAI-a su izazovne zbog varijabilnih modela mašinskog učenja i ograničene transparentnosti tehnoloških kompanija. Vlade bi trebalo da uvedu regulative za kontrolu potrošnje energije centara podataka, dok bi kompanije trebalo da se fokusiraju na poboljšanje efikasnosti i smanjenje energetskih zahtjeva.