Transformacija u računalnoj tehnologiji koju pokreće umjetna inteligencija (AI) predstavlja najveću promjenu otkako je nastala Svjetska mreža. Baš kao što su preduzeća osavremenila svoje sisteme za internet 1990-ih, sada restrukturiraju svoje cijele računalne okvire – od komponenti do dizajna data centara – kako bi integrisala AI. Tokom posljednje dvije decenije, tehnološki divovi su izgradili data centre širom svijeta kako bi upravljali rastućim online prometom iz usluga kao što su pretraživači i e-trgovina. Međutim, nadolazeće promjene će znatno nadmašiti prethodne napore. Godine 2006, prvi data centar Google-a koštao je oko 600 miliona dolara, dok su OpenAI i partneri nedavno objavili planove za investicije od približno 100 milijardi dolara u nove objekte, uključujući kampus u Teksasu, uz potencijalnu ukupnu investiciju od 400 milijardi dolara širom SAD-a. Ova promjena utiče ne samo na tehnologiju, već i na finansije i lokalne zajednice, sa ulaganjima privatnog kapitala u firme data centara i rastućim zabrinutostima stanovnika o mogućim negativnim posljedicama. Trenutno, rastuća potražnja tehnoloških kompanija za računalnom snagom i energijom nadmašuje ponudu. OpenAI planira prikupiti sredstva za nove fabrike čipova na Bliskom Istoku, dok Google i Amazon istražuju opcije nuklearne energije kako bi podržali svoje operacije. Pritisak za AI, posebno za umjetnu opću inteligenciju (AGI), pokreće ove razvojne procese. Amazon, Meta, Microsoft i Alphabet očekuju da će kolektivno premašiti 320 milijardi dolara u kapitalnim izdatcima ove godine, što je više nego duplo od onoga što su potrošili prije dvije godine. Uspon AI računarstva zavisi od specijalizovanih grafičkih procesorskih jedinica (GPU), prvobitno razvijenih za video igre, ali sada su neophodne za pokretanje neuronskih mreža koje čine osnovu naprednih AI aplikacija.

U poređenju sa tradicionalnim centralnim procesorskim jedinicama (CPU), GPU-ovi mogu obraditi brojne proračune istovremeno, omogućavajući bržu analizu podataka. Dok tehnološke kompanije integrišu sve više GPU-ova kako bi poboljšale svoje AI sposobnosti, takođe unapređuju operacije data centara. Na primjer, nakon lansiranja ChatGPT-a, Meta je značajno investirala u nove data centre opremljene sa hiljadama GPU-ova, što zahtijeva značajna unapređenja u električnoj energiji i hlađenju. Data centri se suočavaju s neviđenim zahtjevima za električnom energijom. Tradicionalni centri koji su nekada radili sa 5 megavata sada mogu zahtijevati ogromne količine energije da podrže GPU-bogata okruženja. Sa projekcijama koje ukazuju da bi data centri mogli potrošiti više od 12% električne energije u SAD-u do 2028. godine, operateri pregovaraju s lokalnim komunalnim preduzećima o većim snabdijevanjima energijom. Hlađenje ovih gustih GPU postavki je još jedan izazov. Kompanije poput Google-a implementiraju napredne hlađenje sisteme kako bi upravljale pregrijavanjem, uključujući direktnu cirkulaciju hladne vode pored GPU-ova kako bi raspršili toplotu. Potrošnja vode Google-a je značajno porasla, što izaziva zabrinutost u područjima pogođenim sušom. Sve u svemu, ova transformacija pokrenuta AI-jem ubrzava promjene u infrastrukturi, vodeći ka većim, energetskim bogatijim data centrima dok se kompanije utrkuju da ispune zahtjeve rastućeg AI tržišta.