AI transformira poslovne operacije, postavljajući pitanje kako će promijeniti poslove, a ne hoće li ih zamijeniti. Na nedavnom MIT predavanju, Thomas Malone i Danielle Li podijelili su uvid u istraživanje koje je ponudilo nijansirano razumijevanje utjecaja AI na radno mjesto, otkrivajući kako pozitivne tako i negativne efekte na poslove i vještine. Jedan iznenađujući nalaz Li-a ukazao je na to da AI značajno koristi radnicima s nižim vještinama više nego onima sa visokim vještinama. Njen studija je pokazala da, dok su AI alati poboljšali performanse zaposlenika koji su imali poteškoće, ponekad su visoki izvođači postajali samozadovoljni jer su se oslanjali na prijedloge AI umjesto na svoje stručnosti. Ovo izaziva zabrinutost o potencijalnom opadanju duboke stručnosti u organizacijama dok se AI sve više integrira u radne tokove. Što se tiče uloga u korisničkoj službi, diskusija je istakla da, dok AI automatizuje rutinske zadatke i smanjuje potrebu za ljudskom intervencijom, može također povećati potražnju za agentima za usluge u strateškim ulogama dok AI poboljšava korisničko iskustvo. Umjesto da eliminira poslove, AI bi ih mogao transformirati, potičući kompanije da preispitaju kako koriste te tehnologije. Li je također upozorila protiv kompanija koje usvajaju AI iz straha da će propustiti priliku, naglašavajući potrebu za jasnom strategijom prilikom integracije AI alata. Ako sve kompanije slijede iste AI trendove bez diferencijacije, mogle bi se suočiti s opadajućom inovacijom umjesto da steknu konkurentsku prednost.

AI bi trebao dopunjavati snage kompanije i usklađivati se s njenim strateškim ciljevima. Što se tiče zadovoljstva poslom, zaposlenici koji koriste AI prijavili su niži stres i povećanu produktivnost, budući da AI olakšava ponavljajuće zadatke. Međutim, postoji rizik da prekomjerno oslanjanje na AI može učiniti poslove previše automatizovanim i smanjiti vrijednost zaposlenika. Kompanije moraju pronaći ravnotežu osiguravajući da AI poboljšava rad dok zadržava aspekte koji čine poslove zadovoljavajućim. Na kraju, njegovanje kulture radoznalosti je od suštinskog značaja za efikasno korištenje AI. Potičući zaposlene da kritički pristupaju izlazima AI, može se poboljšati njihove vještine i potaknuti inovacije umjesto samozadovoljstva. Kompanije koje daju prioritet radoznalosti prilikom usvajanja AI su vjerojatnije da će istraživati usklađenost s njihovim jedinstvenim snagama umjesto da jednostavno slijede industrijske trendove. Na kraju, AI preoblikuje rad, ali radoznalost će odrediti hoće li ove promjene potaknuti inovaciju ili dovesti do stagnacije.