U kasnim danima 2024. godine, udio Google pretraživanja na tržištu pao je ispod 90% – na 89, 34% – po prvi put gotovo deceniju, što ukazuje na značajnu promjenu u ponašanju i preferencijama korisnika. Iako je Google nakratko ponovo stekao više od 90% tržišnog udjela početkom 2025. godine, ukupan trend ukazuje na trajni pad. Ova promjena izazvala je opširne rasprave u tehnološkim i poslovnim krugovima o budućnosti pretraživanja, posebno u kontekstu brzog uspona alternativa vođenih veštačkom inteligencijom. Pad Googleovog dominance uglavnom je posljedica sve većeg interesa za alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji koji pružaju direktne, konverzacijske odgovore. Za razliku od tradicionalnih pretraživača, koji prikazuju liste linkova pod utjecajem SEO-a i reklama, interfejsi temeljenii na AI-u nude sažete, relevantne informacije na pristupačniji način. Preduzetnik Mario Nawfal istaknuo je ovu pogodnost, napominjući da platforme poput Grok isporučuju odgovore bez potrebe da korisnici prolaze kroz više web stranica. Čelne ličnosti poput Elona Muska predviđaju da će veštačka inteligencija na kraju učiniti zastarjele konvencionalne pretraživače. Tehnologija pretraživanja zasnovana na veštačkoj inteligenciji nudi nekoliko prednosti. Preko zaobilaska manipulisanih SEO rangova i reklama, AI alati pojednostavljuju i unapređuju pristup informacijama, potencijalno mijenjajući način na koji ljudi komuniciraju s webom, štedeći vrijeme i trud. Osim toga, AI sistemi mogu sintezom znanja iz različitih izvora pružiti odgovore koje tradicionalni pretraživači ne mogu. Međutim, usvajanje AI pretraživanja nosi i izazove.

Jedan od najvećih problema su "halucinacije", gdje AI generiše odgovore koji izgledaju uvjerljivo, ali su faktički netačni ili zbunjujući, što zahtijeva od korisnika kritičku procjenu i provjeru sadržaja kojeg AI daje. Pouzdanost takvog sadržaja uvelike zavisi od kontinuirano ažuriranih podataka za obuku i algoritama. Modeli monetizacije za AI pretraživanje i dalje predstavljaju važan problem. Tradicionalni pretraživači poput Googlea uveliko se oslanjanju na oglase ugrađene u rezultate pretraživanja. AI platforme moraju pronaći načine za održavanje prihoda bez narušavanja korisničkog iskustva ili preplavljivanja oglasima. Predloženi su modeli pretplate, ali oni mogu ograničiti pristup određenim skupinama korisnika. Takođe postoji zabrinutost da bi se AI sistemi mogli zloupotrijebiti na sličan način kao i SEO taktike, što može otežati očuvanje integriteta sadržaja. Pravni i etički izazovi dodatno komplikuju razvoj AI pretraživanja. Prava intelektualnog vlasništva ključna su tema, s obzirom na to da se AI sistemi oslanjaju na opsežne zbirke zaštićenih autorskim pravima materijala za obuku i generisanje odgovora, što pokreće debate o poštenju, zakonitosti i utjecaju na tvorce sadržaja. Transparentnost, zaštita podataka i pristrasnost algoritama su takođe važni problemi koje je potrebno riješiti kako bi se očuvalo povjerenje i osigurala pravičnost i odgovornost ovih alata. Zaključno, pad tržišnog udjela Googlea ističe rastući utjecaj veštačke inteligencije na preuzimanje informacija, ali i složenost koju ova evolucija donosi. AI obećava jednostavnije i intuitivnije iskustvo pretraživanja, ali izazove vezane za tačnost, povjerenje, monetizaciju i etičko upravljanje, treba pažljivo adresirati. U budućnosti će ključno biti suradnja između programera, regulatora, tvoraca sadržaja i korisnika kako bi se uspješno savladali ovi izazovi. Održavanje pouzdanosti, pravičnosti i održivosti AI pretraživanja od presudne je važnosti za njegovo uspješno uključivanje u svakodnevni digitalni život. Budućnost pretraživanja svakako se mijenja, ali njen smjer zavisi od toga kako će se u narednim godinama upravljati ovim složenim izazovima.