Video reklame koje generira AI brzo postaju popularan trend u oglašavanju zbog svoje ekonomske isplativosti i učinkovitosti. Sve više brendova koristi ovu tehnologiju za stvaranje dotjeranih, profesionalnih oglasa na velikoj skali, zaobilazeći tipične logističke prepreke poput lošeg vremena, problema s rasporedom ili nedovoljno uvjerljivih izvedbi glumaca. Ove sintetičke reklame prikazuju besprijekorne, računalno generirane avatara postavljene pred idealizirane pozadine, što marketinškim stručnjacima omogućava jednostavno prilagođavanje sadržaja globalnoj publici uz minimalan trud. Privlačnost AI-izrađenih reklama leži ne samo u njihovoj pristupačnosti već i u dosljednosti i kontroli. Za razliku od ljudskih glumaca koji mogu biti uključeni u skandale ili pokazivati pristranost, AI-aviutralni šalju dosljednu i bez kontroverzi poruku. To je motiviralo mnoge brendove da usvoje sintetičke glasnogovornike kako bi sačuvali integritet brenda i izbjegli neizvjesnosti povezane s živim talentima. Unatoč ovim prednostima, reakcije publike su miješane, pri čemu mnogi gledatelji izražavaju nelagodu i nepovjerenje prema AI-generiranim reklamama. Dio ovog odgovora proizlazi iz poznatog efekta “nepoznatog doline”, gdje gotovo životni sintetički likovi izazivaju nelagodu. Gledatelji često osjećaju da su prevareni zbog AI izazivača koji malo pomažu u ublažavanju osjećaja odvojenosti. Savršeni izgled i ponašanje avatara nemaju prirodne mane i relatable suptilnosti koje su ključne za izgradnju povjerenja i emocionalne veze s brendom. Zamjenici smatraju da iako AI može poboljšati određene elemente produkcije, inherentna savršenost sintetičkih glasnogovornika na kraju može oslabiti emocionalnu povezanost koja je vitalna za učinkovito oglašavanje.

Povjerenje je ključno za uspjeh marketinga; kada potrošači smatraju oglas autentičnim, skloniji su razvijanju lojalnosti i dublje veze s brendom. S druge strane, oglasi koji nemaju stvarnu ljudsku prisutnost riskiraju izolirati publiku, smanjiti povjerenje i umanjiti učinkovitost marketinga. Pristaše sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ističu prednosti poput skalabilnosti, imuniteta od skandaloznih talenata te izbjegavanja ljudskih pristranosti. Tvrde da, u vrijeme kada su društveni problemi i odgovornost brendova pod povećalom, AI pruža sigurniji i kontroliraniji način za prenošenje poruka. Međutim, protivnici upozoravaju da pretjerano oslanjanje na AI u pričanju priča može stvoriti skepticizam, iznad same nelagode, vodeći do otvorenog odbacivanja i zanemarivanja same poruke oglasa. Rasprava o AI u oglašavanju otvara temeljna pitanja o ravnoteži između tehnološkog napretka i ljudske povezanosti. Dok AI alati nude vrijedan pomoć u proizvodnji i pojednostavljenju sadržaja, zaključuje se da oni ne bi smjeli zamijeniti autentičnu ljudsku pripovijedbu. Ljudske priče donose emocionalnu dubinu i autentičnost koje strojevi još uvijek ne mogu u potpunosti replicirati. Na kraju, budućnost oglašavanja možda leži u kombinaciji učinkovitosti AI-a s neusporedivim osobinama ljudske kreativnosti i empatije. Brendovi koji postignu ovaj balans vjerojatnije će izgraditi snažnije povjerenje, lojalnost i angažman potrošača. Pretjerana ovisnost o sintetičkim prezentatorima riskira otuđenje publike i narušavanje temeljng povjerenja koje je ključno za uspješan marketing. Kako AI napreduje, marketinški stručnjaci suočavaju se s izazovom da iskoriste ovu tehnologiju bez gubljenja iskrenog ljudskog dodira koji potiče stvarne veze s publikom.