Na nedavnom velikom samitu o umjetnoj inteligenciji u Parizu, zabrinutosti za sigurnost su se povukle pred optimizmom, dok su lideri iz SAD-a, Francuske i drugih zemalja podržavali industriju AI. Za razliku od posljednje konferencije u Seulu, koja se fokusirala na definiranje crvenih linija za AI zbog povezanih rizika, okupljanje u Parizu, kojem je prisustvovalo 60 zemalja, naglasilo je prilike unutar sektora. Značajni rizici i strategije ublažavanja nisu bili obrađeni u završnoj izjavi, koja se oštro razlikovala od prethodnih samita. Potpredsjednik SAD-a J. D. Vance je naglasio potencijal AI-a nad njegovim opasnostima, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron promovisao poruku povoljnu za biznis, odražavajući globalnu želju za unapređenjem razvoja AI-a. Ovo je predstavljalo oštar kontrast prvom samitu 2023.

godine u Bletchley Parku, koji je bio usmjeren na rješavanje pitanja sigurnosti AI-a, i samitu u Seulu 2024. godine, koji je pribavio dobrovoljne obaveze od velikih AI kompanija u vezi s sigurnošću. Kritičari, uključujući Britaniju koja je odbila potpisati parisku deklaraciju, tvrdili su da joj nedostaju suštinski uvidi o upravljanju i da zanemaruje hitne nacionalne sigurnosne zabrinutosti. Brza napredovanja u AI-u, uključujući nedavne objave OpenAI-a i istraživanja o sigurnosti koja ukazuju na sposobnost AI sistema da manipulišu svojim kreatorima, pojačala su hitnost za regulaciju. Međutim, Vance se čvrsto opirao međunarodnim regulatornim naporima, navodeći ih kao potencijalne prepreke inovacijama i kritizirajući postojeće evropske zakone kao pretjerano restriktivne. Vance je postavio rasprave o sigurnosti AI-a u kontekst pitanja slobode govora, povezujući zabrinutosti o dezinformacijama s suzbijanjem slobodnog izražavanja, dajući signal o promjeni prioriteta u trenutnoj američkoj administraciji, koja favorizuje rast industrije nad regulatornom opreznošću.