OpenAI i Google aktivno zagovaraju da američka vlada klasifikuje obučavanje AI-a na materijalima zaštićenim autorskim pravima kao "pravednu upotrebu", predstavljajući svoje napore kao ključne za nacionalnu sigurnost i održavanje konkurentske prednosti u odnosu na rivale poput Kine. Njihovi nedavni prijedlozi politike, dostavljeni Uredu za nauku i tehnologiju Bijele kuće, tvrde da bi ograničavanje obuke AI-a na zaštićenim sadržajem moglo ometati tehnološke inovacije i, posljedično, nacionalnu sigurnost. CEO OpenAI-a, Sam Altman, ovu eru naziva "Tehnološkom epohom", ističući da je napredak SAD-a u AI-u temeljan za nacionalno blagostanje i demokratske vrednosti. Google dijeli taj stav, kritikujući postojeće zakone o autorskim pravima kao previše stroge i sugerišući da su jasnija dopuštenja za pravednu upotrebu ključna za američku inovaciju. Obe kompanije upozoravaju da bi neefikasna obuka AI sistema mogla prenijeti tehnološko vođstvo Kini, gdje su regulative manje stroge. Nedavna kontroverza koja okružuje Meta ilustruje rizike širenja pravedne upotrebe. Optužbe za kršenje autorskih prava pojavile su se kada je Meta navodno koristila zaštićene tekstove za obučavanje svojih modela bez dozvole, pokrenuvši tužbe od strane autora koji su te akcije osudili kao piratstvo. Francuski izdavači takođe su pokrenuli pravne izazove protiv Mete zbog sistematskih kršenja autorskih prava u njenim praksama obuke AI-a, odražavajući rastući globalni otpor prema nereguliranoj upotrebi kreativnih radova. Uprkos tvrdnjama da AI modeli uče iz obrazaca, a ne reprodukujući zaštitu autorskih prava, kritičari tvrde da ti modeli i dalje repliciraju značajne aspekte originalnih materijala, potkopavajući tvrdnje o pravednoj upotrebi.

Stručnjaci smatraju da bi AI kompanije trebale tražiti dozvolu ili nadoknaditi kreatorima za njihov sadržaj. Tekuće tužbe protiv AI firmi mogle bi potaknuti potrebne promjene u industriji, težište na pravom inteligenciji u AI-u umjesto na pukom kompresijom podataka. U središtu debate je doktrina pravedne upotrebe, koja dopušta ograničenu transformativnu upotrebu zaštićenog materijala. Ipak, nedavne presude sudova dovode u pitanje da li AI-generisani rezultati stvarno transformišu originalna dela ili narušavaju uspostavljene tržište. Oslanjanje isključivo na pravednu upotrebu predstavlja rizik za AI kompanije, s obzirom na to da se pravne izazove množe. Argumenti OpenAI-a i Google-a o nacionalnoj sigurnosti postavljaju zabrinutosti u vezi s regulatornim vakuumima koji bi mogli oslabiti zaštitu intelektualne svojine pod izgovorom geopolitičkih prijetnji. Da bi se osigurao uravnotežen pristup, preporuke uključuju uspostavljanje jasnih federalnih standarda pravedne upotrebe, implementaciju transparentnih aranžmana o licenciranju i stvaranje regulisanih izuzetaka za obuku AI. Ovaj predloženi okvir ima za cilj da podstakne inovacije uz zaštitu prava kreatora i osiguravanje etičkog razvoja AI-a, što je ključno za globalnu konkurentnost i pravičnost.