Administracija Trumpa značajno je pojačala korištenje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, osobito memea i videa, kao stratešni dio svojih napora na društvenim mrežama. Ovaj razvoj označava pomak u političkoj komunikaciji koristeći AI tehnologiju za proizvodnju realističnih i često provokativnih materijala usmjerenih na političke protivnike. Takvi mediji koji su izvedeni pomoću AI izazivaju tradicionalne norme političkog satira i izazivaju hitne zabrinutosti glede dezinformacija. Nedavni primjeri ilustriraju opseg ovog trenda. Jedan od njih je kontroverzan video koji je kreirala AI i prikazuje predsjednika Trumpa kako prelijeva mulj nad prosvjednicima, s ciljem izazivanja određene narative i reakcije. Drugi je uključivao Narodni republikanski senatski komisiju koja je objavila manipulirani AI video u kojem se lažno pripisuju pretjerano optimistični citati vođi manjinske senatske većine Chucku Schumeru. Ovi široko rasprostranjeni videozapisi nastoje posijati podjele i oblikovati javno mišljenje pažljivo osmišljеним lažima prikrivenim kao stvarne snimke. Predsjednik Trump i njegovi pristaše aktivno su dijelili i podržavali ove kreacije s dodatnom prednošću AI-a, unatoč kritici. Kritikoi, uključujući demokratske dužnosnike i javne osobe poput glazbenika Kennyja Logginsa, osuđuju korištenje takve tehnologije u političke svrhe, tvrdeći da ona narušava povjerenje javnosti, iskrivljuje stvarnost i produbljuje političku polarizaciju. Sve veća sofisticiranost alata umjetne inteligencije za stvaranje deepfakes predstavlja značajne izazove, jer oni mogu uvjerljivo reproducirati glasove, izraze lica i geste, što otežava čak i najaskriptivnijim korisnicima prepoznavanje manipulacije. Ovaj tehnološki napredak nadmašio je regulatorne napore u sprječavanju zloupotrebe. Trenutno nedostaje sveobuhvatnih propisa koji bi regulirali politički sadržaj generiran umjetnom inteligencijom.

Stručnjaci upozoravaju da bez adekvatnog nadzora takvi materijali mogu potaknuti kampanje dezinformacija koje ugrožavaju demokratske procese i javnu raspravu. Deepfakes imaju potencijal utjecati na izbore, potkopavati protivnike i izazvati društvene nemire, što ističe potrebu za ciljanom pravnom i etičkom regulacijom. U odgovoru na to, zagovornici medijske pismenosti naglašavaju važnost opremanja javnosti za kritičku procjenu digitalnog sadržaja. Obrazovni programi usmjereni na podučavanje vještina za prepoznavanje manipuliranih medija od ključne su važnosti u suzbijanju štetnih učinaka deepfakesa. Promicanje skepticizma, provjere izvora i oslanjanja na pouzdane izvore vijesti može pomoći građanima u navigaciji složenog informacijskog krajolika. Osim toga, tvrtke za tehnologiju i platforme društvenih medija suočavaju se s pozivima na proaktivno djelovanje u otkrivanju i suzbijanju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Suradnja između administratora politika, tehnoloških stručnjaka i civilnog društva ključna je za razvoj alata za otkrivanje, označavanje sumnjivog sadržaja i osiguranje transparentnosti u online političkom oglašavanju. Zaključno, strateško korištenje memea i videa koje je napravila umjetna inteligencija od strane administracije Trumpa odražava širu tendenciju u političkoj komunikaciji koja briše granice između satire i dezinformacija. Iako ti alati nude nove načine angažiranja publike, oni također prijete integritetu javnih informacija. Rješavanje ovih izazova zahtijeva multifunkcionalni pristup koji uključuje regulatorne okvire, tehnološke inovacije i javno obrazovanje kako bi se zaštitio demokratski diskurs od destabilizirajućeg utjecaja manipuliranih medija.