Napredak tehnologije olakšao je generiranje i kopiranje kreativnih djela, što izaziva zabrinutost u vezi s pravima intelektualnog vlasništva (IP). Generativni AI sustavi, iako ne stvaraju sadržaj iz ničega, generiraju nove izlaze spajanjem i ponovno kombiniranjem podataka iz treninga. Problem nastaje kada ti podaci uključuju materijale zaštićene autorskim pravima, što može dovesti do potencijalnih povreda IP-a. Dodatno, regenerativni stil korištenja podataka često proizvodi izlaze slične podacima za trening, zamagljujući granice između originalnih i reprodukovanih kreacija. Kako sposobnosti AI rastu, potreban je nijansiran pristup zakonima o IP-u kako bi se obratila pažnja na ove složenosti. Sam pojam intelektualnog vlasništva je doveden u pitanje kako AI zamagljuje granice između ljudske i strojne kreativnosti.

Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo oklijevaju pružiti IP zaštitu za djela generirana AI-om, zahtijevajući veću ljudsku uključenost. Međutim, kako AI postaje isprepleten u svakodnevnim aktivnostima, razdvajanje ljudskih doprinosa od izlaza generiranih strojem postaje sve teže. Budućnost postavlja pitanja o relevantnosti IP-a i hoće li postati zastarjelo u svijetu obilnom AI-generiranim izlazima. Pronalazak sofisticiranog i uravnoteženog pristupa koji poštuje postojeća IP prava, uz osiguravanje inovacija, je ključan. Evolucija značenja intelektualnog vlasništva je još u ranoj fazi.