Daleki horizont često je nejasan, s detaljima zamagljenim udaljenošću i atmosferskom maglom, što čini predviđanje budućnosti inherentno nepreciznim. Oslanjamo se na obrazovane procjene jer ne možemo jasno prepoznati nadolazeće događaje. Nedavno objavljeni scenarij AI 2027, kojeg su razvili istraživači umjetne inteligencije iz institucija poput OpenAI i Centra za politiku AI, pruža detaljnu prognozu za dvije do tri godine s opisom specifičnih tehničkih prekretnica. Njegov fokus na blisku budućnost nudi jasne uvide u nadolazeću evoluciju AI. AI 2027, oblikovan povratnim informacijama stručnjaka i scenarijskim planiranjem, predviđa napredak u AI sposobnostima kvartalno, posebno multimodalnim modelima koji postižu napredno razmišljanje i autonomiju. Njegova vjerodostojnost dolazi od sudionika s direktnim znanjem o trenutnim istraživanjima. Najzanimljivije je predviđanje da će se 2027. godine pojaviti opća umjetna inteligencija (AGI)—AI koja može ili nadmašuje ljudske kognitivne sposobnosti u raznim zadacima—a mjesecima kasnije superinteligencija (ASI), koja će nadmašiti čovjekov intelekt i rješavati nerazumljive probleme. Ova predviđanja pretpostavljaju nastavak eksponencijalnog napretka u AI, kakav smo vidjeli posljednjih godina. No, takav rast je moguć, ali i neizvjestan, s obzirom na moguće smanjenje povrata od skaliranja AI modela. Nisu svi stručnjaci saglasni: Ali Farhadi, izvršni direktor Instituta Allen za umjetnu inteligenciju, kritikovao je ovu prognozu jer smatra da nedostaje naučno utemeljenje. S druge strane, poput suosnivača Anthropic-a Jacks Clark, pohvalili su je kao tehnički uveženu sliku eksponencijalnog rasta AI, usklađenu s projekcijama izvršnog direktora Anthropic-a Daria Amodeija i Google DeepMind-a, koji procjenjuje da bi AGI mogao doći do 2030. godine. Ovaj trenutak odjekuje u istorijskim tehnološkim skokovima poput otiska štampe i električne energije, ali uticaj AGI mogao bi biti znatno brži i dublji. AI 2027 takođe ističe rizike, uključujući scenarij u kojem superinteligentna AI s pogrešno usklađenim ciljevima prijeti opstanku čovječanstva—moguće je, iako se Google DeepMind smatra da je malo vjerojatno. Teorija Thomasa Kuhna iz "Strukture naučnih revolucija" podsjeća nas da se svjetonazori iznenada mijenjaju kada se pojave uvjerljivi dokazi; takva paradigmska promjena mogao bi biti trenutačno u toku s AI-jem. Prije velikih jezičkih modela i ChatGPT-a, prosječne prognoze stručnjaka bile su da će AGI doći oko 2058. godine.

Geoffrey Hinton, jedan od pionira AI, u početku je smatrao da je AGI udaljen 30 do 50 godina, ali je nakon nedavnih napretka promijenio mišljenje te ga je predviđao već za 2028. godinu. Potencijalne posljedice su ogromne: Jeremy Kahn upozorava u Fortune-u da bi nadolazeći AGI mogao izazvati značajne gubitke radnih mjesta jer će automatizacija ubrzati, narušavajući sektore poput korisničke službe, kreiranja sadržaja, programiranja i analize podataka. Brzi, dvogodišnji prijelaz ne bi ostavio dovoljno prostora za prilagodbu radne snage, posebno u uslovima ekonomskih padova koji guraju kompanije prema automatizaciji. Pored ekonomskih izazova, AGI dovodi u pitanje temeljne ljudske pojmove. Od Descartesove tvrdnje iz 17. stoljeća "Cogito, ergo sum" ("Mislim, dakle postojim"), zapadna misao usmjerena je na ljudski identitet kroz kogniciju. Ako mašine mogu misliti ili se tako predstavljati, a ljudi sve više prepuštaju razmišljanje AI-ju, to dovodi u pitanje tradicionalne ideje o ja. Nedavna studija upozorava da bi ozbiljno oslanjanje na generativnu AI moglo s vremenom smanjiti kritičko razmišljanje i kognitivne sposobnosti pojedinaca. Sučeljeni s vjerojatnim dolaskom AGI i kratko potom ASI, društvo mora hitno razmotriti implikacije koje nadilaze radna mjesta i sigurnost, do temeljnih pitanja identiteta. Ipak, AI također nosi izuzetne šanse za ubrzanje naučnog napretka, smanjenje patnje i proširenje ljudskih mogućnosti. Amodei ističe da snažna AI može sažeti stoljeće bioloških istraživanja i napretka u zdravstvu u samo 5 do 10 godina. Bilo da se predviđanja AI 2027 pokažu tačnim ili ne, njiva vjerovatnoće zahtijeva akciju. Poslovni sektor treba ulagati u istraživanje sigurnosti AI i otpornosti, razvijajući uloge koje spajaju snage AI-ja s ljudskim vještinama. Vlade moraju ubrzati usvajanje regulatornih okvira za trenutne izazove, poput procjene modela, i za dugoročne egzistencijalne rizike. Pojedinci su pozvani na cjeloživotno učenje, s fokusom na kreativnost, emocionalnu inteligenciju, složenu procjenu i njegovanje zdravih odnosa s AI-jem koji će očuvati ljudsku autonomiju. Razdoblje apstraktnih svjetonazorskih predviđanja prošlo je; nužno je hitno i konkretno pripremiti se za predstojeće transformacije uz pomoć AI-ja. Naša budućnost oblikovat će ne samo algoritmi, već i naše zajedničke odluke i vrijednosti, počevši odmah.