Za manje od tri godine od kada je masovno tržište umjetne inteligencije postalo dostupno potrošačima, firme u gotovo svim industrijama požurile su da usvoje ovu tehnologiju, slično antivakserima koji su privučeni višemilionskim marketinškim shemama. Do 2024. godine, više od polovice kompanija s više od 5000 zaposlenih koristilo je AI. Za šefove koji vode računa o troškovima, AI obećava povećanu produktivnost i smanjenje troškova — posebno plata koje su tradicionalno isplaćivane ljudskim radnicima. Međutim, kako radnici širom svijeta postaju zabrinuti zbog budućnosti vođene AI-jem, pod kontrolom nekoliko velikih tehnoloških giganta, potraga za uvođenjem AI već se primjećuje na tržištima rada. Zbog AI, broj mladih diplomiranih fakulteta koji ulaze na tržište rada dosegao je najniže historijske nivoe, redovni poslovi sa plaćom se sve više pretvaraju u gig poslove, a lažiranja u životnim biografijama postaju uobičajena pojava dok se traženje posla pretvara u noćnu moru. Dok bogati tehnološki lideri poput Marca Andreessena tvrde da će tehnologija magično osloboditi sve nas, historija govori drugu priču: tehnološki napreci često pogoršavaju postojeće nejednakosti, umjesto da ih smanjuju. Ovaj obrazac zabilježili su i istaknuti mislioci poput Alberta Einsteina i Stephena Hawkinga još davno prije nego što je AI postala dio svakodnevice. Zapravo, AI je već pokazala izražene predrasude prema spolu i rasi, što je rezultat podataka na kojima je trenirana, a stručnjaci upozoravaju da kombinacija pristrasnog softvera s širokom globalnom primjenom potiče eksploataciju. Nije iznenađujuće da se očekuje da će AI povećati rodnu jaz u zapošljavanju, prema ažuriranom izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO) Ujedinjenih nacija. Na temelju procjena iz 2023.

godine o rizicima od automatizacije koje donosi AI za razne poslove, izvještaj otkriva da su u zemljama s visokim primanjima, poput Sjedinjenih Država, šanse žena da budu dio poslova s “visokim potencijalom automatizacije” porasle na 9, 6 posto, s 7, 8 posto prije dvije godine. Ova stopa je gotovo tri puta veća od rizika od 3, 5 posto s kojim se danas suočavaju muškarci, koji je sam po sebi porastao s 2, 9 posto 2023. godine. Studija također ističe da je jedna od tri osobe u zapadnim zemljama “donekle izložena” automatizaciji, u poređenju s globalnim prosjekom od jedne od četiri. Izvještaj ILO-a naglašava da su poslovi koje većinom obavljaju žene u razvijenim zemljama — uključujući administrativne, referentske i unos podataka — posebno ranjivi na AI-jem vođenu automatizaciju. Sociolozi ističu da je, iako se jaz između muškaraca i žena u broju radnih sati značajno smanjio u posljednjim godinama, razlika u plaćama i dalje postoji. To je djelimično zato što žene više vremena provode na kućnim poslovima u odnosu na muškarce. S obzirom na to da AI ima potencijal “revolucionirati radno mjesto”, biće potrebne značajne promjene u našem radnom sistemu kako bismo zaštitili žene od ekonomskih posljedica koje donosi AI. Više o AI: Izvršni direktori ulažu novac u AI. Pa zašto onda kažu da to ne donosi rezultate?