Veštačka inteligencija (VI) brzo postaje transformacijska snaga u razvoju pametnih gradova, prema nedavnoj studiji koja ispituje trenutne trendove u VI i njenu primjenu u urbanim sredinama. Studija naglašava kako VI revolucionira planiranje gradske infrastrukture, upravljanje resursima i pružanje javnih usluga, što vodi ka efikasnijem, održivijem i responzivnijem životu u gradu. Pametni gradovi predstavljaju budućnost integracijom tehnologije s tradicionalnom infrastrukturom, čime se poboljšava kvaliteta života stanovnika i istovremeno minimizira utjecaj na životnu sredinu. VI je središnja tačka ove promjene, podržavajući odluke zasnovane na podacima i automatizaciju u raznim sektorima. U urbanom planiranju i dizajnu, jedna od najutjecajnijih uloga VI je analiza opsežnih podataka – od satelitskih snimaka, mreža senzora do društvenih mreža – radi prepoznavanja obrazaca i predviđanja trendova. Ovo omogućava planerima da kreiraju bolje transportne sisteme, optimiziraju korištenje zemljišta i predviđaju demografske promjene. Na primjer, simulacije vođene VI omogućavaju testiranje infrastrukturnih projekata prije njihove realizacije, smanjuju troškove i usklađuju razvoj s potrebama zajednice. VI također pomaže u identifikaciji zona podložnih prirodnim katastrofama, podržavajući proaktivne sigurnosne mjere i veću otpornost grada. Upravljanje infrastrukturom pametnih gradova zahtijeva stalni nadzor. VI procesira podatke s senzora u realnom vremenu – s cesta, mostova, sistema za vodu i energiju – radi otkrivanja nepravilnosti, predviđanja kvarova i proaktivnog planiranja održavanja. Ovaj prediktivni servis smanjuje vrijeme zastoja i troškove popravki.

Nadalje, VI optimizira korištenje resursa analizom obrasaca potrošnje i prilagođavanjem snabdijevanja u područjima poput električne energije i vode. U području upravljanja energijom, VI koordinira s obnovljivim izvorima kako bi efikasno uravnotežila potražnju i ponudu, doprinoseći održivim urbanim energetskim rješenjima. VI također mijenja javne usluge povećavajući dostupnost i efikasnost. Pametni sistemi za upravljanje saobraćajem koriste VI za regulaciju prometa, smanjenje zagušenja i unapređenje javnog prevoza putem dinamičkog usmjeravanja na osnovu trenutnih potreba. U zdravstvu, VI omogućava telemedicinu i daljinsko praćenje, čime se proširuje pristup medicinskoj zaštiti. Sigurnost u javnim prostorima također koristi VI sposobnosti analize nadzora i socialnih podataka za brzo otkrivanje potencijalnih prijetnji ili hitnih slučajeva. Uprkos svojim potencijalima, integracija VI u pametne gradove suočava se s izazovima, uključujući etička pitanja, zaštitu podataka i sigurnosne zabrinutosti – što je ključno za sticanje povjerenja građana. Kompleksnost urbanih sredina zahtijeva saradnju između tehnoloških stručnjaka, urbanista, političara i zajednice. Takva interdisciplinarna suradnja je ključna za kreiranje VI rješenja koja su tehnološki napredna, socijalno pravična i ekološki odgovorna. Također, potrebno je razviti okvire upravljanja koji će osigurati transparentnu i odgovornu implementaciju VI. Zaključno, studija ističe širok potencijal VI da evoluira pametne gradove u međusobno povezive, efikasne i održive ekosisteme. Kako tehnologia VI napreduje, a uz snažnu interdisciplinarnu saradnju i etičku upravu, gradovi širom svijeta mogu iskoristiti ove prednosti za poboljšanje života stanovnika i izgradnju otpornijih urbanih sredina za budućnost.