Veštačka inteligencija (AI) sve više preoblikuje radno mjesto, pri čemu mnoge kompanije brzo usvajaju ovu tehnologiju radi smanjenja troškova i očuvanja konkurentnosti. Ovaj ubrzani proces integracije AI događa se uprkos stalnim pitanjima o tome je li tehnologija spremna za široku upotrebu. Izvršni direktori iz različitih sektora donose hrabre odluke, vjerujući da će napredak u AI — posebno od firmi u Silicijumskoj dolini — napredovati dovoljno brzo da opravda ranije smanjenje njihovog ljudskog kadra. Ključna osoba u toj diskusiji je Dario Amodei, izvršni direktor kompanije Anthropic, koja se bavi istraživanjem AI. Amodei je izrekao oštru opomenu u vezi sa utjecajem AI na zapošljavanje, predviđajući da bi do petine poslova za početnike u bijelom okruženju moglo nestati u narednih godinu do pet godina. To bi moglo dovesti do povećanja stope nezaposlenosti na između 10% i 20%, stvarajući tešku ekonomsku situaciju za mnoge nove tražitelje posla. Ova predviđanja izazvala su žustre rasprave među ekonomistima i stručnjacima za radno tržište. Neki tvrde da su prognoze pretjerane, ističući da su prošle tehnološke revolucije — poput osobnih računara i interneta — donijele značajne promjene u prirodi rada, ali nisu izazvale ogromne nezaposlenosti ili poremećaje kakve se plaše. Ovi stručnjaci smatraju da, iako neka radna mjesta nestaju, često se pojavljuju nove kategorije poslova koje pokreću iste tehnološke promjene. Unatoč različitim mišljenjima, prvi znakovi pokazuju da AI već utiče na trendove zapošljavanja. Na primjer, podaci pokazuju porast nezaposlenosti među nedavnim diplomantima, što sugerira da se tržište rada počinje osjećati promjene izazvane AI-jem.

To može biti zbog toga što su poslovi za početnike sve više zamenjeni ili dopunjeni automatizacijom i pametnim sistemima. Zanimljivo je da su neke kompanije koje su inicijalno usvojile AI radi opravdanja otpuštanja, naišle na neočekivane izazove i preokrenule te odluke. Ovi preokreti naglašavaju složenost i neizvjesnost u zamjeni ljudskog rada AI-jem, uključujući i zabrinutost za produktivnost, zadovoljstvo kupaca i regulatorne izazove. Istorijski gledano, svaka velika tehnološka revolucija promijenila je obrasce zapošljavanja, transformišući industrije i tržišta rada na značajne načine. Trenutni val inovacija u AI čini se da slijedi taj trend, sa potencijalom da promijeni radne uloge, potrebne vještine i strukturu radne snage. Međutim, dugoročni efekti integracije AI u radno okruženje ostaju nejasni, budući da ih mnogi faktori ne mogu predvidjeti. Među tim faktorima su mogući politički i društveni utjecaji izazvani neravnomjernim utjecajem na različite segmente radne snage. Nejednakosti mogu nastati ne samo između različitih industrija, već i među regijama i demografskim grupama, što bi moglo pogoršati postojeće nejednakosti. Političari i lideri u biznisu suočeni su s hitnim zadatkom upravljanja tim tranzicijama kako bi se osiguralo da koristi od AI budu široko dostupne. Ukratko, brz razvoj AI u poslovanju predstavlja veliki pomak u načinu organizacije i obavljanja posla. Iako i dalje postoje zabrinutosti zbog mogućeg značajnog gubitka radnih mjesta — posebno u početnim radnim mjestima i bijelom okruženju — historijski kontekst i rani podaci ukazuju na složen i dinamičan scenario. Potpuni utjecaj AI na zapošljavanje postat će jasniji u narednim godinama, oblikovan tehnološkim napretkom, ekonomskim politikama i društvenim odgovorom na ove duboke promjene.