Vlade širom svijeta sve više usvajaju tehnologiju blokchain kao transformacijski alat za poboljšanje pružanja javnih usluga. Poznata prvenstveno po omogućavanju kriptovaluta, tehnologija blokchain sada se koristi za povećanje transparentnosti, smanjenje prijevara i poboljšanje efikasnosti u ključnim oblastima javne uprave. Posebno obećavajuća primjena blokchaine je u modernizaciji sistema glasanja. Tradicionalno glasanje suočava se s problemima sigurnosti, transparentnosti i pristupačnosti. Platforme za glasanje zasnovane na blokchainu imaju za cilj stvaranje neprobojnih sistema koji održavaju izborni integritet omogućavanjem transparentnog bilježenja glasova i verifikacije u realnom vremenu, čime se minimizira manipulacija i prijevara. Nepomućeni zapisi na blokchainu pružaju pouzdan trag revizije, povećavajući povjerenje javnosti u rezultate izbora. Osim izbora, i registri zemljišta imaju koristi od integracije blokchaine. Sistem registracije imovine širom svijeta često pati od sporova i prevare. Decentralizirani registar blokchaine nudi sigurnu, transparentnu i trajnu metodu za bilježenje vlasništva, pristupačnu ovlaštenim stranama i smanjujući rizik od falsifikata. Digitalizacija zemljišnih evidencija na blockchainu pojednostavljuje transfer vlasništva, efikasnije rješava sporove i poboljšava pouzdanost zemljopisnih registara. Blockchain se također koristi u unapređenju upravljanja javnim evidencijama. Vladine baze podataka čuvaju osjetljive lične i pravne dokumente kojima je potrebna visoka sigurnost i autentičnost.

Decentralizovana platforma blockchaina osigurava integritet podataka i sprječava neautorizovane promjene, što je ključno za održavanje izvoda iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih listova, akademskih kvalifikacija i drugih vitalnih dokumenata. Prednosti blockchaina u javnim uslugama ne ograđuju se samo na transparentnosti i sigurnosti. Automatizirani procesi putem pametnih ugovora zasnovanih na blockchainu smanjuju birokratska odlaganja i administrativne troškove. Ovi ugovori izvršavaju unaprijed definirane radnje kada su zadovoljeni uslovi, bez posrednika, čime se isporuka javnih usluga čini bržom i efikasnijom. Neke zemlje pokrenule su pilot-projekte ili potpuno implementacije u cilju iskorištavanja potencijala blockchaina. Estonija široko koristi blockchain za osiguranje svoje nacionalne digitalne infrastrukture i usluga e-vlade. Slično tome, Ujedinjeni Arapski Emirati i Švajcarska eksperimentišu s blockchainom u registrima zemljišta i programima javne dobrobiti. Međutim, usvajanje blockchaina u vladi suočava se s izazovima, uključujući potrebu za tehnološkom infrastrukturom, regulatornim okvirima i prihvatanjem od strane javnosti. Balansiranje privatnosti i transparentnosti takođe je složeno. Unatoč tim preprekama, momentum raste jer blockchain obećava revoluciju u upravljanju i javnim administracijama. Zaključno, tehnologija blockchain postaje ključni resurs za vlade koje žele pružati transparentnije, sigurnije i efikasnije javne usluge. Njegove primjene u glasanju, registrima zemljišta i upravljanju evidencijama najavljuju novu eru digitalne uprave. Kako vlade dalje investiraju i rješavaju izazove implementacije, građani mogu očekivati veće povjerenje, bolju participaciju, poboljšanu isporuku usluga i smanjenje prevare u državnim procesima.