Vlade širom svijeta sve više usvajaju blockchain tehnologiju radi povećanja transparentnosti i odgovornosti u javnim uslugama i vladinim transakcijama. Ovaj pristup podrazumijeva zapisivanje vladinih aktivnosti na decentralizirani, nemijenjivi digitalni bilježnik, omogućavajući građanima neviđeni uvid u korištenje javnih sredstava i donošenje odluka koje utiču na njihove zajednice. Osnovna snaga blockchaina leži u stvaranju sigurnih, transparentnih i neupadljivih evidencija; za razliku od tradicionalnih baza podataka koje se mogu mijenjati, blockchain osigurava da informacije, jednom zabilježene, ne mogu biti izmijenjene bez saglasnosti mreže. Ova karakteristika jača povjerenje između vlada i građana pružajući jasne, provjerljive zapise vladinih akcija. Primarna primjena blockchaina je u finansijskom upravljanju javnim sektorom, omogućavajući praćenje budžetskih alokacija i rashoda u realnom vremenu i transparentno. Ova vidljivost pomaže građanima da razumiju kako se troše porezni novci, suzbijajući korupciju i zloupotrebu sredstava. Nemijenjivost blockchaina također odvraća od prevara i promoviše fiskalnu odgovornost među službenicima. Druga značajna upotreba je pojednostavljenje procesa u javnim službama, kao što su izdavanje dozvola, licenci i certifikata. Zapisivanje ovih transakcija na blockchainu smanjuje rizik od prevara i povećava efikasnost i transparentnost, pojednostavljujući birokratiju za građane i jačajući odgovornost u vladinim operacijama. Nadalje, blockchain podržava participativno upravljanje stvaranjem platformi za direktno uključivanje građana u oblikovanje politika. Sistema glasanja zasnovani na blockchainu pružaju sigurne, provjerljive izbore koji sprječavaju manipulacije i jačaju povjerenje javnosti.

Transparentno evidentiranje prijedloga i povratnih informacija takođe omogućava vladama da pokažu osjetljivost na građanske sugestije. Nekoliko zemalja pokrenulo je pilot-projekte za testiranje upravljačkog potencijala blockchaina. Estonija, lider u digitalnim inovacijama, široko koristi blockchain za osiguranje svog programa e-rezidencije i upravljanje zdravstvenim evidencijama. Dubai teži da postane grad vođen blockchainom, integrišući vladine usluge na blockchain mreži radi poboljšanja transparentnosti i pristupačnosti. Unatoč ovim benefitima, usvajanje blockchaina u javnoj administraciji suočava se sa izazovima kao što su tehničke složenosti, potreba za regulatornim okvirima i zabrinutost za privatnost i sigurnost podataka. Postoji i rizik od isključivanja populacija koje nemaju pristup digitalnim tehnologijama. Prevazilaženje ovih prepreka zahtijeva saradnju između tehnologa, donosilaca politika i civilnog društva. Jasne smjernice i ulaganja u obrazovanje javnosti od ključnog su značaja za stvaranje okruženja u kojem blockchain omoguće transparentno, odgovorno i uključivo upravljanje. Ukratko, integracija blockchain tehnologije u funkcije vlade ima potencijal da revolucioniše pružanje javnih usluga i angažman građana. Pružajući nemijenjive i transparentne zapise, blockchain može povećati povjerenje, smanjiti korupciju i podstaći veće učešće javnosti. Kako sve više vlada istražuje i implementira ovu tehnologiju, očekuje se da će blockchain postati ključni alat za stvaranje otvorenijih i odgovornih javnih institucija.