U svibnju 2025. godine, blockchain trilema ostaje fundamentalni izazov u sektoru kriptovaluta i blockchaina. Taj pojam skovao je suosnivač Ethereuma Vitalik Buterin i opisuje teškoće u istovremenom postizanju tri ključna aspekta blockchain tehnologije: decentralizacije, sigurnosti i skalabilnosti. Ovaj koncept i dalje utječe na razvoj blockchaina, jer se kontinuirano traže načini da se ove temelje održavaju u ravnoteži bez kompromisa u bilo kojem od njih. **Što je blockchain trilema?** Trilema ilustrira kompromise s kojima se programeri susreću pri izgradnji blockchain mreža. Svaki od ovih elemenata je ključan, ali optimiziranje jednog često utječe na druga dva: - **Decentralizacija:** Osnovno načelo blockchaina, gdje je kontrola raširena među mnogim sudionicima, a ne koncentrirana u jednoj jedinici. To osigurava otpor prema cenzuri i jednopotezne točke neuspjeha, ali komplicira postizanje konsenzusa, često usporavajući brzinu transakcija. - **Sigurnost:** Mreže moraju biti zaštićene od napada poput dvostrukog trošenja ili preuzimanja kontrole. Jaki sigurnosni protokoli, poput dokazivanja rada (proof-of-work) ili dokaza o udjelu (proof-of-stake), ključni su, no mogu smanjiti broj transakcija u sekundi ili povećati troškove. - **Skalabilnost:** Sposobnost brzog i učinkovitog obrade velikog broja transakcija ključna je za masovnu primjenu. Na primjer, Bitcoin može obrađivati otprilike sedam transakcija u sekundi — brojčano nedovoljan za globalnu upotrebu. Poboljšanje skalabilnosti često traži kompromise, što može smanjiti decentralizaciju ili oslabiti sigurnost. Trilema sugerira da nijedan blockchain ne može istovremeno maksimalno optimizirati sve tri odjednom. Na primjer, povećanje skalabilnosti može podrazumijevati centraliziranje određenih funkcija mreže, čime se narušava decentralizacija. Prioritiziranje sigurnosti može usporiti transakcije, što otežava skalabilnost. **Zašto je blockchain trilema važna?** Osim tehničkog izazova, trilema predstavlja prepreku za mainstream usvajanje blockchain tehnologije. Kako bi se natjecao ili nadomjestio tradicionalne sustave poput bankarstva ili plaćanja, blockchain mora biti decentraliziran radi očuvanja povjerenja, siguran kako ne bi došlo do prijevara, i skalabilan kako bi mogao zadovoljiti globalne zahtjeve. Dok se sva tri aspekta ne usuglase, potencijal blockchaina ostaje ograničen. Ova trilema utječe na odluke u dizajnu blockchaina: Bitcoin daje prioritet sigurnosti i decentralizaciji, ali ima problema s skalabilnošću, dok noviji blockchaini često favoriziraju skalabilnost na štetu decentralizacije, više nalik centraliziranim sustavima. **Trenutni napori u rješavanju trileme** Do 2025. godine, nijedan blockchain nije potpuno riješio trilemu, ali su postignuti značajni pomaci putem raznih strategija: - **Layer-2 protokoli:** Rade na vrhu postojećih blockchaina radi povećanja skalabilnosti bez modificiranja osnovnog sloja. Na primjer, Lightning Network na Bitcoin-u omogućava brže off-chain transakcije uz očuvanje sigurnosti i decentralizacije. - **Sharding:** Ethereumova migracija na Ethereum 2. 0 uključuje sharding, podjelu mreže na manje paralelne lance radi obrade većeg broja transakcija istovremeno, s ciljem očuvanja sigurnosti i decentralizacije. - **Sidechainovi:** Odvojeni lanci za obradu transakcija, čime se smanjuje opterećenje glavnog blockchaina.

Na primjer, Polygon djeluje kao sidechain za Ethereum, povećavajući skalabilnost. - **Napredni mehanizmi konsenzusa:** Razvoj protokola poput proof-of-stake, koji poboljšavaju sigurnost i skalabilnost bez narušavanja decentralizacije. Primjer je Ethereumova promjena na proof-of-stake. Nove projekte poput Kaspa i Aleph Zero također pokazuju obećavajuće rezultate. Kaspa koristi strukturu blockDAG (Usmjereni aciklični graf), omogućavajući visoku skalabilnost dok istovremeno teži decentralizaciji i sigurnosti. Aleph Zero koristi provjere zero-knowledge (ZK) i naprednu kriptografiju za povećanje skalabilnosti bez kompromisa s ostalim stupovima. Razgovori na platformama poput X ističu stalni interes zajednice. Kaspa je poznata po svojoj jedinstvenoj arhitekturi kao kandidatu za snažnu trilemu. Aleph Zero dizajniran je za rješavanje srodnih izazova, uključujući "ZK trilemu" koja uključuje proofs of zero-knowledge. Ipak, do svibnja 2025. nisu prijavljeni definitivni preokreti. **Izazovi i kompromisi** Blockchain trilema često se uspoređuje s CAP teoremom u distribuiranim sustavima, koji tvrdi da se od tri garantije (dosljednost, dostupnost, tolerancija na podjele) mogu istovremeno ostvariti samo dvije. Slično tome, programeri blockchaina moraju donijeti odluke prema namijenjenoj uporabi — bilo za pohranu vrijednosti (Bitcoin), decentralizirane aplikacije (Ethereum), ili mreže visoke propusnosti (Solana). Ovi kompromisi objašnjavaju zašto trilema ostaje izazov: održavanje ravnoteže između decentralizacije, sigurnosti i skalabilnosti složeno je i kompleksno. **Gledajući u budućnost** U 2025. godini, blockchain trilema ostaje centralno pitanje istraživanja i razvoja. Iako nijedan projekt još uvijek nije u potpunosti riješio problem, inovacije u industriji upućuju na moguće buduće rješenja. Ethereum, Kaspa i Aleph Zero pomiču tehničke granice, pružajući uvide u to kakav bi mogao biti zaista uravnotežen, decentraliziran, siguran i skalabilan blockchain. Kako se tehnologija razvija, rješavanje trileme bit će ključno za široko prihvaćanje. Bilo putem layer-2 rješenja, sharding-a ili novih arhitektura, kontinuirani napor za ravnotežom potiče daljnji razvoj područja. Za sada, trilema ostaje podsjetnik na složene izazove i nevjerojatan potencijal blockchain tehnologije.