Nacije BRICS-a—Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika—se sve glasnije zalažu za izazove i prilike koje donosi umjetna inteligencija (AI). Naglašavaju hitnu potrebu za ograničavanjem pretjeranog prikupljanja podataka i osiguravanjem pravičnih nadoknada za sadržaje koji se koriste za obuku AI sistema. To odražava njihovu zabrinutost zbog velikih tehnoloških korporacija, uglavnom iz bogatijih zemalja, koje su uglavnom izbjegavale plaćanje autorskih naknada za podatke korištene u razvoju AI. Brzi razvoj AI-a utiče na sektore poput zdravstva, finansija, poljoprivrede i obrazovanja širom svijeta. Međutim, postavlja ključna pitanja o privatnosti podataka, pravima na intelektualno vlasništvo i pravednim ekonomskim koristima. Za zemnje BRICS-a, ovi su problemi posebno hitni zbog njihovih rastućih digitalnih ekonomija i velikih populacija koje doprinose i koje su pogođene AI tehnologijama. Ključno mjesto spora je vlasništvo i prava korištenja podataka koji se koriste u obuci AI. Velike tehnološke firme su pristupile ogromnim količinama korisnički generiranih i javnih podataka bez dovoljno nadoknade njihovim kreatorima, što je izazvalo rasprave o autorskim zakonima i pravednoj naknadi, posebno jer rezultati AI-a donose velike profite. BRICS tvrde da bez odgovarajućih propisa, nejednakosti u pristupu podacima i koristima će produbiti jaz između razvijenih i zemalja u razvoju. Pozivaju na međunarodne okvire upravljanja AI-jem koji štite prava kreativaca sadržaja i daju pojedincima kontrolu nad vlastitim ličnim informacijama.

Ti okviri trebali bi uključivati zaštitu od pretjeranog i neovlaštenog prikupljanja podataka koje može dovesti do povreda privatnosti i zloupotrebe. Također, BRICS zagovaraju transparentnost i odgovornost u razvoju AI, pozivajući na uspostavljanje politika koje zahtijevaju jasnu objavu o prikupljanju, obradi i korištenju podataka u obuci AI sistema. Traže mehanizme kojima bi pojedinci mogli tražiti pravdu ukoliko budu povrijeđeni ili zloupotrijebljeni. Ovaj se dijalog odvija usred rastućih geopolitičkih i ekonomskih tenzija, gdje tehnologija služi i kao alat za rast i kao polje borbe za utjecaj. BRICS žele preoblikovati razvoj AI-a u skladu s nacionalnim suverenitetom, podupirati održivi razvoj i izgraditi uključivije globalno gospodarstvo. Osim zagovaranja prava na podatke i nadoknadu, ove zemlje također ulažu u vlastite AI kapacitete kako bi razvile lokalna rješenja za izazove specifične za njihovu društvenu i ekonomsku stvarnost. Promoviranjem domaće inovacije i pravnih okvira usklađenih s njihovim vrijednostima, BRICS žele smanjiti ovisnost o stranoj tehnologiji i ojačati svoje digitalne infrastrukture. Njihov zahtjev za pravednom nadoknadom i etičkim korištenjem podataka usklađen je s općim međunarodnim pozivima na odgovornost korporacija i demokratizaciju tehnologije. Zajedno, BRICS ističu da transformativna moć AI-a ne smije dolaziti po cijenu eksploatacije, nejednakosti ili narušavanja individualnih sloboda. Gledajući unaprijed, rasprave BRICS-a o upravljanju AI-jem mogle bi oblikovati globalne politike poticanjem međunarodnih sporazuma koji prioritet daju pravednosti, poštivanju prava na intelektualno vlasništvo i zaštiti osobnih podataka u digitalnoj eri. Njihov stav poziva tehnološke gigante i donositelje politika širom svijeta da preispitaju razvoj, primjenu i regulaciju AI-a. Ukratko, nacije BRICS-a vode kampanju za uravnoteženo upravljanje AI-jem koje ograničava pretjerano prikupljanje podataka, osigurava pravedne naknade kreatorima sadržaja i štiti privatnost. Njihovi napori ističu odlučnost zemalja u razvoju da osiguraju svoje mjesto u evoluciji AI-a i promiču pravičnu, etičku tehnološku budućnost za sve.