Centralne banke širom svijeta aktivno istražuju potencijal blockchain tehnologije za kreiranje digitalnih valuta, što predstavlja ključni korak prema modernizaciji globalnih financijskih sistema. Ovaj trend ističe sve veće priznanje transformativnih efekata koje digitalne valute mogu imati na konvencionalne monetarne okvire. Uključivanje blockchain tehnologije u razvoj digitalnih valuta ima za cilj povećanje efikasnosti i sigurnosti finansijskih transakcija. Decentralizirani registar blockchaina pruža transparentan, nepromjenjiv zapis transakcija, što može znatno smanjiti prevara i greške. Korištenjem ovih tehnoloških pogodnosti, centralne banke nastoje ubrzati brzinu transakcija i smanjiti troškove povezane s otpremom plaćanja. Trenutno, većina centralnih banaka ostaje u eksperimentalnoj fazi razvoja digitalnih valuta, poznatih kao Central Bank Digital Currencies (CBDCs). One predstavljaju digitalne verzije papirnog novca koje izdaju i kontroliraju nacionalni monetarni autoriteti. Za razliku od kriptovaluta poput Bitcoina, koje funkcionišu na decentraliziranim mrežama bez centralnog nadzora, CBDCs su centralno upravljane, ali koriste blockchain tehnologiju za povećanje transparentnosti i operativne efikasnosti. Više faktora potiče rast interesa za digitalne valute. Glavni razlog je potreba za prilagođavanjem brzom digitalizacijom ekonomije i sve većom preferencijom elektronskih plaćanja među potrošačima i poslovnim subjektima.

Osim toga, digitalne valute nude regulisanu, vladom podržanu alternativu privatnim kriptovalutama i stabilcima, čime se rješavaju izazovi koje njihova sve veća popularnost postavlja. Štaviše, digitalne valute mogle bi promovisati finansijsku inkluziju olakšavanjem pristupa bankarskim uslugama za nebankirane i nisko-bankarizirane populacije. Pošto se digitalne valute mogu koristiti putem pametnih telefona i drugih digitalnih uređaja, mogu pomoći prevazilaženju prepreka kao što su ograničeni broj fizičkih bankarskih filijala ili tradicionalne bankarske infrastrukture. Sa makroekonomske tačke gledišta, CBDCs opremaju centralne banke novim instrumentima za učinkovitije sprovođenje monetarne politike. Na primjer, one mogu omogućiti direktne stimulativne isplate građanima, omogućiti praćenje protoka novca u realnom vremenu i poboljšati upravljanje sistemskim rizicima. Ipak, prelazak na digitalne valute predstavlja izazove. Pitanja privatnosti, sajber sigurnosti i otpornosti sistema digitalnih valuta moraju biti sveobuhvatno razmotrena. Centralne banke također trebaju razmotriti kako bi CBDCs mogle utjecati na komercijalne banke i širi finansijski ekosistem, s obzirom da bi CBDCs mogle promijeniti dinamiku depozita i kreditiranja. Uprkos ovim preprekama, brojne centralne banke i međunarodne finansijske organizacije nastavljaju saradnju na istraživanjima i pilot-projektima radi procjene izvedivosti i dizajna digitalnih valuta. Istaknute inicijative uključuju kineski digitalni yuan, evropsku istraživačku inicijativu o digitalnom euru i studije Federalnih rezervi o digitalnom dolaru. U sažetku, istraživanje digitalnih valuta zasnovanih na blockchainu od strane centralnih banaka označava ključni napredak u evoluciji novca. Iako su još uvijek u eksperimentalnoj fazi, ovi napori imaju potencijal da fundamentnalno preoblikuju način na koji se novac izdaje, upravlja i koristi na globalnom nivou, najavljujući novu eru finansijskih inovacija, sa većom efikasnošću, inkluzivnošću i sigurnošću u svjetskim platnim sistemima.