U revolucionarnom trenutku integracije umjetne inteligencije u sudske postupke, porodica Christopera Pelkeyja, veterana Vojske SAD koji je poginuo u incidentu izazvanom bijesom na cesti 2021. godine, koristila je video koji je generiran AI-jem tokom izricanja presude 1. maja 2025. godine na Okružnom sudu okruga Maricopa, Arizona. Ovaj dosad neviđen događaj uključivao je vrlo realističnog digitalnog avatara Pelkeyja koji je isporučio unaprijed pripremljenu poruku svom osudiocu, s ciljem da prenese Pelkeyjeve emocije i zamisli kako bi lično odgovorio sudu. AI avatar je kreiran uz vođstvo Pelkeyjeve sestre, Stacey Wales, koja je željela izraziti duboku tugu koju je njihova porodica pretrpjela. Iskoristivši tehnološko znanje, napravili su realistično i empatično digitalno reprezentaciju koja je naglasila ljudski aspekt unutar pravnog procesa. Wales je istakla da je AI poruka prenijela emocionalne nijanse koje njezine riječi ne bi mogle dočarati u tako javnom i ključnom trenutku. Iako taj AI video nije formalno prihvaćen kao dokaz, koristi se tijekom izricanja presude, što je izazvalo značnu raspravu o ulogu generativnog AI-ja u pravnim procesima. Optuženi, Gabriel Paul Horcasitas, osuđen je na 10, 5 godina zatvora zbog ubojstva iz nehata i ugrožavanja sigurnosti povezano s incidentom.

Ova upotreba AI-ja istaknula je rastući trend gdje tehnologija sve više prožima sudske procedure, potencijalno mijenjajući način na koji se sudovi odnose na emotivne narative i izjave o utjecaju na žrtve. Međutim, prezentacija u sudnici koju je generirao AI izazvala je miješane reakcije pravne zajednice. Stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog etičkih i proceduralnih implikacija. Profesor prava Harry Surden, stručnjak za zakon i tehnologiju, upozorio je na granice primjene AI simulacija u pravdi, ističući rizike poput njihovog snažnog emocionalnog utjecaja na porotu i sudije, što bi moglo izazvati pristranost ili utjecati na odluke izvan tradicionalnih pravnih standarda dokaza. Naglasio je da takve poruke izlaze iz okvira trenutnih pravnih pravila o dokazima, te je istaknuo potrebu za jasnim regulativama koje će upravljati korištenjem AI-ja u sudnicama. Iniciativa porodice Pelkeyja primjer je dvostruke prirode AI-ja u pravnom kontekstu: on nudi inovativne načine za humanizaciju postupaka i davanje glasa žrtvama, ali istovremeno izaziva etičke dileme u pogledu pravičnosti, objektivnosti i potencijalne manipulacije. Kako AI napreduje u raznim sektorima, njegovo integriranje u sudske procese zahtijeva pažljivo balansiranje između inovacija i principa pravde i poštenog postupka. Ovaj slučaj predstavlja prekretnicu koja ilustruje emotivni utjecaj AI-ja uz složene izazove. Pokrenuo je šire diskusije među pravnim stručnjacima, tehnolozima, zakonodavcima i javnošću o odgovornom uključivanju AI-ja u pravosudni sistem, s ciljem da tehnologija doprinese, a ne ugrozi, prava i etiku. Iskustvo porodice Pelkeyja i način na koji je sud postupio ističu hitnu potrebu za kontinuiranim preispitivanjem i eventualnim donošenjem novih pravnih okvira prilagođenih alatima temeljenim na AI-ju u sudnicama, pripremajući teren za buduće slučajeve koji će uključivati takve tehnologije. Kako se AI bude dalje razvijao, tako će se i rasprave o njegovoj ulozi u potrazi za pravdom intenzivirati.