Nedavno je Google lansirao Veo 3, napredni alat za AI generisanje videa koji je sposoban proizvoditi hiperealistične deepfake video zapise. Ova inovacija izazvala je značajne zabrinutosti među stručnjacima, novinarima i javnošću jer može lažirati vrlo autentične video snimke koje prikazuju lažne događaje, poput nasilnih nereda i prevare na izborima, što bi moglo dovesti do obmane gledalaca i podsticanja društvenih nemira. Istraživačko izvještavanje časopisa TIME istaknulo je mogućnost Veo 3 da kreira uvjerljive isječke politički osjetljivih scenarija koji mogu narušiti javnu percepciju. Veo 3 koristi sofisticirane AI algoritme koji pružaju ne samo vizualnu realističnost već i sinkronizaciju zvuka i životne pokrete, čineći deepfakeove gotovo neprepoznatljivim od pravih snimaka za većinu gledalaca. Ova sofisticiranost otežava provjeru činjenica i prijeti povjerenju javnosti u autentične medije i službene izvore informacija. Kao odgovor na zabrinutosti zbog zloupotrebe, Google je uveo sigurnosne mjere u Veo 3, uključujući filtere koji blokiraju naznake vezane za eksplicitno nasilje, nevidljive vodene žigove u generiranim video zapisima i—nakon kritika—vidljive vodene žigove. Međutim, stručnjaci smatraju da ove zaštite nisu dovoljne: nevidljivi vodeni žigovi zahtijevaju specijalizirane alate za otkrivanje, a vidljivi se lako mogu ukloniti od strane korisnika s minimalnim vještinama, ostavljajući velike sigurnosne rupe i mogućnosti za zlonamjernu eksploataciju. Potencijalna zloupotreba Veo 3 i sličnih tehnologija za sintezu videa predstavlja duboke pravne, etičke i društvene izazove. Stručnjaci upozoravaju da, bez regulative, ovi alati mogu biti oruđa za pojačavanje političke propagande, produbljivanje polarizacije i narušavanje demokratskih procesa—posebno u kritičnim trenucima poput izbora ili civilnih nemira kada bi lažni videozapisi mogli biti pogrešno shvaćeni kao pravi događaji. Takva zloupotreba rizikuje izazivanje nasilja, širenje panike i narušavanje povjerenja u legitimne vijesti, jer miješa činjenice i fikciju. Društvene mreže, gdje se takvi sadržaji najvjerovatnije brzo šire, postaju područja uzgoja mreža dezinformacija. Korisnici mogu nesvjesno dijeliti lažne snimke ili odbacivati prave snimke kao lažne, pod uticajem široko rasprostranjenog sumnjičavog stava prema sintetiziranim medijima.

Ova dinamika otežava smisleno javno raspravljanje i ograničava sposobnost društva da efektivno rješava stvarne probleme. U svjetlu ovih opasnosti, donosioci politika, tehnološki stručnjaci i civilne organizacije sve više zagovaraju strože regulative i snažnije zaštitne mjere za upravljanje medijima generiranim umjetnom inteligencijom. Predlažu se rigorozne procedure provjere, obavezno označavanje sintetičkog sadržaja i razvoj naprednih tehnologija za otkrivanje deepfakeova. Također se ističe važnost podizanja svijesti i medijske pismenosti kako bi pojedinci bolje prepoznali vjerodostojne informacije u složenom digitalnom okruženju. Veo 3 Googlea predstavlja važan prekretnicu u kreiranju medija putem AI tehnologije, pokazujući i impresivne mogućnosti i ozbiljne rizike. Dok AI inovacije donose prednosti poput novog kreativnog izraza i komunikacije, izazovi koje donose hiperealistični deepfakeovi zahtijevaju proaktivne odgovore. Odgovorna upotreba ključna je za zaštitu demokratskih vrijednosti, održavanje društvenog sklada i zaštitu pojedinaca od manipulacije. Kako se ovaj dijalog razvija, saradnja tehnoloških kompanija, vlada, istraživača i javnosti ostaje ključna za rješavanje etičkih i praktičnih složenosti sintetičkih medija. Nepoduzimanje radnji nosi rizik od destabilizacije društava i narušavanja povjerenja u ključne institucije. Balansiranje tehnološkog napretka s čvrstim etičkim okvirima ključno je za korištenje prednosti AI uz istovremeno smanjenje prijetnji, čime se štiti integritet informacija u današnjem digitalnom dobu.