John Wiederspan, medicinsKitner anesteziolog na UW Medicine u Seattleu, dobro je svjestan kako se greške mogu dogoditi u visokopritisnom okruženju operacione sale, posebno tokom hitnih slučajeva kada adrenalin i hitnost vode do brzoplete primjene hitnih lijekova. Iako se kontinuirano radi na sigurnosti pacijenata, greške u lijekovima i dalje su česte, pogađajući najmanje 1 od 20 pacijenata, s otprilike 1, 3 miliona povreda i jednom smrtnom slučajem dnevno samo u SAD-u, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Greške u lijekovima često uključuju davanje pogrešnog lijeka ili pogrešne doze. Bolnice su implementirale zaštitne mjere poput označavanja u boji i skenera barkodova kako bi smanjile greške, ali one i dalje postoje. Dr. Kelly Michaelsen, anesteziolog i inženjer na UW Medicine i Univerzitetu u Washingtonu, napomenula je da 90% anesteziologa priznaje da su se barem jednom tokom karijere susreli s greškama u lijekovima. Ona je zamislila da bi umjetna inteligencija (AI) mogla pomoći kao drugi par očiju u realnom vremenu za otkrivanje grešaka, s obzirom na to da oko 99% lijekova koristi ograničen set od 10-20 lijekova. Fokus joj je bio na greškama zamjene bočica, koje su odgovorne za otprilike 20% grešaka u lijekovima, a javljaju se kada pogrešna oznaka bočice ili šprice dovodi do ubrizgavanja pogrešnog lijeka kod pacijenata. Tragičan primjer je smrt 75-godišnje žene u Vanderbilt University Medical Center zbog primanja mišićnog paraličkog lijeka umjesto sedativa. Kako bi spriječila takve greške, Michaelsen je razvila pametne naočare s AI tehnologijom, integrirane s kamerom u zaštitne naočale koje se nose tijekom operacija. Sistem skenira, čita i uspoređuje oznake na bočicama i špricama, upozoravajući medicinsko osoblje ako se otkriju neslaganja. Izrada i obuka AI trajala je više od tri godine, uključujući dobijanje odobrenja za korištenje unaprijed snimljenog videa pripreme lijekova i simulirane scenarije grešaka za obuku, zbog etičkih ograničenja koja sprječavaju namjerno pravljenje grešaka kod stvarnih pacijenata. AI je pokazao 99, 6% tačnosti u otkrivanju grešaka zamjene bočica.

Sljedeći koraci su utvrđivanje najučinkovitijih načina za pružanje upozorenja, pri čemu su glasovna upozorenja favorizirana, nakon odobrenja od strane FDA. Studiju je finansirala nezavisna saradnja. Wiederspan, koji je testirao uređaj, optimističan je u pogledu njegovog potencijala za poboljšanje sigurnosti pacijenata, ali ističe da su sadašnje naočare s GoPro stilom glomazne, te bi manji oblik bio rješenje za širu primjenu. Zagovornici sigurnosti pacijenata, poput Dr. Dana Colea iz UCLA Healtha i Melisse Sheldrick, koja je izgubila sina zbog greške u lijekovima, podržavaju obećanja umjetne inteligencije, dok upozoravaju da tehnologija sama ne može spriječiti sve greške. Sheldrick ističe da greške često proizlaze iz više faktora, poput loše komunikacije i fragmentiranih bolničkih sistema, te da bi tehnologija trebala biti podrška, a ne zamjena za odgovornost. Stručnjaci naglašavaju da tradicionalne intervencije, zasnovane na povećanju opreza ili provjerama, često dodaju kognitivni teret već preopterećenim medicinskim radnicima i imaju ograničenu učinkovitost. Dr. Nicholas Cordella sa Sveučilišta u Bostonu ističe da AI omogućava pasivno praćenje bez povećanja radnog opterećenja medicinskog osoblja, što može unaprijediti sigurnost u hektičnim okruženjima poput operacionih i hitnih odjela. Gledajući u budućnost, Michaelsen želi proširiti sposobnosti AI za mjerenje volumena lijekova u špricama kako bi spriječila pogrešne doze, što je posebno važno u pedijatriji, gdje veličine pacijenata znatno variraju i često je potrebna razrjeđivanje lijekova. Wiederspan također zamišlja da bi se tehnologija mogla prilagoditi za korištenje u hitnim službama i bolničkim hodnicima, posebno za pomoć pri davanju oralnih lijekova, što uključuje upravljanje brojnim lijekovima po pacijentu. Međutim, šira primjena AI u bolnicama postavlja važne pitanja privatnosti i sigurnosti podataka, naročito kada uređaji mogu snimati lica pacijenata ili osjetljive informacije. Michaelsen osigurava da njihov sistem skenira samo oznake šprica i ne pohranjuje lične podatke. Cordella ističe potrebu za jasnim standardima, transparentnošću i nadzorom kako bi se adresirali rizici po privatnost, te upozorava na opasnost od prekomjerne oslanjanja na AI, što bi moglo dovesti do smanjenja upozoravanja i zanemarivanja tradicionalnih sigurnosnih provjera. Sveukupno, nosiva tehnologija s podrškom umjetne inteligencije pokazuje obećavajući potencijal za smanjenje grešaka u lijekovima u složenim kliničkim okruženjima, dopunjavajući postojeće mjere sigurnosti i pomažući zdravstvenim radnicima u poboljšanju ishoda za pacijente, uz istovremeno isticanje važnosti etičkih, praktičnih i sigurnosnih aspekata.