12. maja 2025. godine, delegati iz država širom svijeta okupili su se u sjedištu Ujedinjenih Nacija u New Yorku kako bi razmotrili kritičan i hitan izazov u savremenom ratovanju: regulaciju autonomnih sustava oružja vođenih umjetnom inteligencijom. Ovi sofisticirani sistemi oružja, sposobni prepoznati i ciljano djelovati bez ljudskog učešća, sve više se koriste u područjima sukoba poput Ukrajine i Gaze, što je izazvalo duboke etičke, pravne i sigurnosne debate širom svijeta. Uprkos brzi napretku i upotrebi ovih oružja podržanih AI-jem, međunarodna zajednica nema sveobuhvatne obavezujuće sporazume koji bi regulisali njihovu upotrebu i rad. Od 2014. godine, rasprave unutar Konvencije o konvencionalnom oružju (CCW)—multilateralnog ugovora koji nadgleda ograničavanje ili zabranu određenog konvencionalnog oružja—služe kao glavni platforma za napore u zabrani ili regulaciji potpuno autonomnih sistema oružja. Ipak, napori da se uspostave pravno obavezujući standardi putem CCW-a sporije napreduju, usporeni sukobima među državama i pitanjima suvereniteta. Generalni sekretar Ujedinjenih Nacija António Guterres istakao je hitnost ovog pitanja postavljajući čvrti rok do 2026. godine za stvaranje jasnih i efikasnih regulativa. Njegov apel ima za cilj suzbijanje nesmetanog širenja i korištenja autonomnih oružja, upozoravajući da bi njihov rast mogao znatno sniziti prag za oružane sukobe i povećati rizik od nesvjesne eskalacije. Postizanje konsenzusa među ključnim svjetskim silama i dalje ostaje veliki izazov.

Utjecajne zemlje, uključujući Sjedinjene Države, Rusiju, Kinu i Indiju, izrazile su sumnju u odobravanje sveobuhvatnog međunarodnog sporazuma koji bi moga ograničiti njihove vojne kapacitete. Umjesto toga, favoriziraju formulaciju nacionalnih smjernica i volonterskih mjera, ističući važnost suvereniteta država i strateške prednosti koje pružaju autonomne tehnologije. Ova pozicija izazvala je kritike od strane zagovornika ljudskih prava, eksperata za kontrolu naoružanja i organizacija civilnog društva, koji upozoravaju da bez snažnih međunarodnih pravnih okvira svijet riskira da se uvuče u nekontrolnu trku u razvoju AI oružja. Izvještaji pokazuju da je trenutno aktivno više od 200 različitih autonomnih sistema oružja širom svijeta, a dokumentovana je njihova upotreba u nedavnim sukobima koji uključuju Rusiju, Ukrajinu i Izrael. Grupe tvrde da, bez stroge kontrole, takvo oružje može prekršiti temeljna ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, izvršavajući smrtonosne odluke bez značajnog ljudskog nadzora. Sesija Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija održana 12. maja označila je historijski trenutak, jer je to prvi put da je Skupština održala službeni sastanak isključivo radi rješavanja složenih izazova koje postavlja AI-podržano autonomno oružje. Učesnici su izrazili nadu da će ova visokorazinska rasprava potaknuti političku volju i otvoriti put za obavezujuće pravne okvire prije narednih pregovora CCW zakazanih za septembar. U iščekivanju ovih razgovora, globalna zajednica suočava se s izazovom usklađivanja tehnoloških inovacija u odbrani s vitalnom potrebom zaštite čovječanstva od mogućih nesvjesnih posljedica donošenja životno važnih odluka od strane strojeva. Dok se tehnološki napredak rapidno ubrzava, uspostava etičkih, pravnih i operativnih okvira mora napredovati u skladu s tim kako bi se spriječila nestabilnost i očuvalo međunarodni mir i sigurnost. Dok zemlje raspravljaju o budućem okruženju ratovanja u prostorijama Ujedinjenih Nacija, svijet prati s velikom pažnjom, shvaćajući da će ishodi utjecati na prirodu oružanih sukoba generacijama. Daljnji put zahtijeva povećanu transparentnost, multilateralnu suradnju i zajedničku posvećenost osiguranju da umjetna inteligencija bude snaga za mir, a ne okidač za uništenje.