Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang javno je kritizirao američku vladu zbog izvoznog nadzora usmjerenog na ograničavanje pristupa Kine naprednim AI čipovima, nazvavši tu politiku “neuspjehom” tijekom svog uvodnog govora na konferenciji Computex u Tajpeju. Uvjeren je da te mjere, umjesto da usporavaju tehnološki napredak Kine, ubrzavaju razvoj domaćih AI čipova, osobito od strane tvrtki poput Huawei. Huang je istaknuo da je Nvidia-ov tržišni udio u kineskom segmentu vrhunskih AI čipova s 95% prije četiri godine pao na otprilike 50% trenutno, uglavnom zbog rasta kineski dizajniranih procesora kojima podržava kineska vlada. Huang je također razgovarao o utjecaju nedavnih američkih izvoznog nadzora, uključujući zabranu na Nvidia-ov H20 čip – specijalizirani AI procesor prilagođen Kini – što je Nvidiji naložilo knjiženje od milijardu i pol dolara gubitka. Unatoč naporima da se uklopi u regulative, H20 je i dalje zabranjen, zbog čega Nvidia nema planove za proizvodnju nove verzije “Hopper” čipa za Kinu, jer je trenutna verzija već znatno snižena da zadovolji pravila. Njegove riječi ističu složenu dinamiku u kojoj američke politike usmjerene na ograničavanje tehnoloških kapaciteta Kine nenamjerno potiču kinesku domaću inovaciju, smanjujući ovisnost o stranoj tehnologiji. Ova situacija postavlja strateške izazove za tvrtke poput Nvidije, koje se suočavaju s regulatornim i financijskim preprekama dok konkuriraju na tržištima pogođenim geopolitičkim napetostima.

U međuvremenu, kineska domaća industrija poluvodiča brzo sazrijeva, što bi moglo preoblikovati buduću globalnu konkurenciju. Ovi događaji ističu širu zabrinutost oko lanaca opskrbe globalnom tehnologijom, izvoznog nadzora i utrke za dominacijom u AI-ju. Stručnjaci iz industrije i dužnosnici pomno će pratiti kako će se razvijati inovacije, tržišna konkurencija i međunarodni odnosi u svjetlu ovih napetosti. Za Nvidiju, ključni izazov ostaje usklađivanje s američkim regulatornim zahtjevima uz istovremeno održavanje konkurentnosti na globalnom tržištu AI čipova. Huangova iskrena kritika pruža ključni uvid u stvarne posljedice izvoznog nadzora na multinacionalne korporacije i može utjecati na buduće političke rasprave o protoku tehnologije između SAD-a i Kine. U zaključku, američki izvozni nadzor namijenjen suzbijanju pristupa Kine naprednim AI čipovima Nvidije nije uspio u ostvarivanju svojih ciljeva; naprotiv, ubrzao je razvoj kineskih AI čipova, pojačao konkurenciju na kineskom tržištu i izazvao značajne financijske gubitke za Nvidiju. Ovaj neuspjeh postavlja ključna pitanja o učinkovitosti izvoznog nadzora kao sredstva tehnološke kontrole u trenutnom geopolitičkom sukobu za prevlast u AI-ju.