Sve veći broj zaposlenika integriše generativne alate umjetne inteligencije (AI) poput ChatGPT-a u svoje svakodnevne aktivnosti, često bez znanja poslodavaca. Nedavna studija Ivantija pokazuje da 42% uredskih radnika koristi tehnologije generativne AI, a svaki treći krije tu upotrebu od svojih organizacija. Ovaj trend otkriva veliku promjenu u načinu usvajanja AI u radnom okruženju i postavlja ključna pitanja o politikama kompanija i ponašanju zaposlenika. Tajnost oko korištenja AI-a proizlazi iz nekoliko faktora. Mnoge kompanije imaju nejasne ili nedovoljne politike u vezi sa AI-jem, što radnike ostavlja u nejasnoći o tome šta je dozvoljeno. Drugi izričito zabranjuju ili ograničavaju određene AI alate zbog zabrinutosti za sigurnost i privatnost podataka, motivišući zaposlene da skrivaju svoju upotrebu kako bi izbjegli disciplinske mjere. Pored toga, neki zaposlenici skrivaju svoju upotrebu AI-a kako bi stekli konkurentsku prednost, povećavajući produktivnost, kreativnost ili efikasnost rješavanja problema, a da pri tome ne otkriju pomoć koju dobijaju od AI-a. Na početku, organizacije su reagovale s oprezom ili čak jasno odbijanjem prema AI-u zbog straha da će se osjetljive informacije izložiti riziku kroz cloud platforme zasnovane na AI-ju. To je stvorilo stigmu oko korištenja AI-a na radnom mjestu, navodeći zaposlene na tajno usvajanje AI alata — praksu poznatu kao “shadow AI” ili BYOAI (“bring your own AI”). Ovaj trend ističe rastuću razliku između ponašanja zaposlenika i organizacijskih pravila uslijed brze tehnološke promjene. Usprkos zabrinutostima poslodavaca, studija Ivantija pokazuje da često korištenje AI-a od strane zaposlenika uglavnom prihvata njihova percepcija da njihovi vršnjaci koriste slične alate, što sugeriše da lično iskustvo povećava priznavanje i normalizuje integraciju AI-a na radnom mjestu. Iako to stvara osjećaj norme, postavlja se pitanje koliko su kompanije spremne pružiti formalne smjernice i podršku za odgovornu upotrebu AI-a.

Stručnjaci za tehnologiju na radnom mjestu i etiku AI-a ističu važnost razvoja fleksibilnih politika koje prate napredak AI tehnologije. S obzirom na to da generativna AI postaje sofisticiranija i dublje integrisana u radne zadatke, organizacije moraju pronaći ravnotežu između zaštite osjetljivih podataka i omogućavanja inovacija te povećanja produktivnosti. Promicanje otvorenog dijaloga i saradnje o korištenju AI-a može pomoći u smanjenju tajnosti i tenzija između zaposlenika i menadžmenta. Jasne, dobro komunicirane smjernice za AI mogu osnažiti zaposlenike da koriste ove alate odgovorno i s povjerenjem. Politike bi mogle uključivati listu odobrenih AI alata, definisati prihvatljive načine korištenja, pružiti obuku o privatnosti podataka i etici te uspostaviti kanale za prijavu problema s AI-jem. Kreiranjem kulture transparentnosti i povjerenja, kompanije mogu maksimizirati koristi od AI-a uz smanjenje rizika. Uspon generativne AI kao sastavnog dijela modernog radnog okruženja donosi i izazove i prilike. Kako zaposlenici sve više koriste AI za sastavljanje komunikacija, kodiranje i analizu podataka, granica između autorizirane i neautorizirane upotrebe AI-a postaje nejasna. Poslodavci koji proaktivno pristupaju ovim pitanjima mogu bolje privući i zadržati talente, povećati efikasnost i održati konkurentnost u tehnološki vođenom okruženju. Ukratko, studija Ivantija ističe široku praksu tajne upotrebe generativne AI među zaposlenicima, naglašavajući hitnu potrebu da kompanije ažuriraju i razjasne svoje AI politike, potiču otvorenost oko korištenja AI alata i edukuju radnike o odgovornoj upotrebi AI-a. Takvim pristupom će se smanjiti strahovi zaposlenika, prekinuti prakse “shadow AI” i omogućiti efikasnija i etički usklađena integracija AI-a u svakodnevne poslovne procese.