Grupa za lobiranje u tehnološkoj industriji CCIA Europe, koja predstavlja velike kompanije poput Alphabet, Meta i Apple, nedavno je pozvala Evropsku uniju da zaustavi implementaciju Zakona o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Izrazili su zabrinutost da trenutno ubrzanje u sprovođenju Zakona o umjetnoj inteligenciji može kočiti inovacije i potkopati šire ambicije Europe u oblasti AI. AI Act je sveobuhvatni zakonodavni okvir Evrope namijenjen regulaciji evoluirajućih AI tehnologija, balansirajući zaštitu prava s podsticanjem inovacija. Službeno je stupio na snagu u junu 2024. godine, što predstavlja veliki prekretnicu u globalnim regulativama za AI. Međutim, iako je zakon sada pravno obavezujući, neke ključne odredbe — posebno one koje se odnose na modele opće namjene AI (GPAI) — stupit će na snagu 2. avgusta 2025. godine. Unatoč ovom vremenskom okviru, neki dijelovi smjernica vezanih za GPAI su odgođeni, što je izazvalo dodatne zabrinutosti među zainteresiranima. Potpredsjednik CCIA Europe, Daniel Friedlaender, istaknuo je stav organizacije, pozivajući na privremenu obustavu potpune implementacije zakona. Smatrao je da bi napredovanje bez dovoljno jasnosti i pripremljenosti moglo zaustaviti inovacije i na kraju oslabiti konkurentnu poziciju Europe u razvoju AI. Dodatno, švedski premijer Ulf Kristersson opisao je pravila AI Act-a kao „zbunjujuća“, ističući rastuću nelagodu političkih lidera zbog složenosti regulative i rasporeda sprovođenja zakona.

Zabrinutost nisu omeđene samo političke i korporativne sfere; nedavna anketa Amazona Web Services (AWS) pokazala je da više od dvije trećine evropskih preduzeća ima problema s razumijevanjem svojih obaveza prema novom Zakonu o AI. Ova zbunjenost uglavnom proizlazi iz detaljnih zahtjeva zakona i sve veće složenosti smjernica, što mnogim kompanijama otežava njihovo tumačenje i efektivno usklađivanje. Zastupnici EU-a dosljedno su isticali svoju posvećenost temeljitom sprovođenju AI Act-a uz istovremeno podsticanje inovacija. Naglašavaju važnost uspostavljanja pravnog okvira koji štiti prava građana, a pritom ne sprečava nepotrebno tehnološki napredak. Ipak, kritičari tvrde da regulatorna nesigurnost i djelimična kašnjenja stvaraju nejasnoće koje bi mogle naštetiti tehnološkom ekosistemu Europe, čineći ga manje atraktivnim za ulaganja i inovacije u poređenju sa regionima poput Sjedinjenih Država i Kine, gdje regulative često imaju fleksibilniji i prilagodljiviji pristup tehnološkim promjenama — čimbenike koji se smatraju ključnim za dinamično okruženje razvoja AI. Rasprava o AI Act-ju odražava šire globalne izazove u upravljanju nastupajućim tehnologijama. S jedne strane su pozivi na snažne zaštite koje se bave etičkim, zaštitom privatnosti i sigurnosnim pitanjima; s druge, zabrinutost da pretjerana ili nejasna regulativa može sputati inovacije i ekonomski rast. Kako se približava rok u avgustu 2025. za ključne odredbe — uključujući one koje se odnose na GPAI modele — rastu razlike u stavovima između politika, industrije i ostalih zainteresiranih raste. Način na koji EU uravnoteži ove interese značajno će utjecati na budućnost inovacija u oblasti AI u Evropi i postaviti presedane za globalno upravljanje AI. Zaključno, poziv CCIA Europe da se zaustavi AI Act ističe ključne izazove u regulaciji AI i podvlači potrebu za sveobuhvatnim, jasnim i fleksibilnim pravilima koja će učinkovito upravljati rizicima, a pritom ne sputavati transformativni potencijal AI. Zainteresirane strane i dalje zagovaraju rješenja koja će osigurati da Europa ostane na čelu inovacija u oblasti AI, uz odgovorno nadgledanje nastupajućih tehnologija.