Tehnološka lobistička skupina CCIA Europe, koja predstavlja velike tvrtke poput Alphabet, Meta i Apple, nedavno je pozvala Europsku uniju da zaustavi provođenje Zakona o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Izrazili su zabrinutost da trenutna brzina provođenja Zakona o umjetnoj inteligenciji riskira usporavanje inovacija i narušavanje širih europskih ambicija u području umjetne inteligencije. AI Act je sveobuhvatni zakonodavni okvir Europe namijenjen reguliranju razvijajućih tehnologija umjetne inteligencije, usmjeren na balansiranje zaštite prava i promicanje inovacija. Službeno je stupio na snagu u lipnju 2024. , što predstavlja veliki prekretnicu u globalnim regulativama za AI. Međutim, iako je zakon sada pravno obvezujući, nekoliko ključnih odredbi—posebice one koje se odnose na modele opće namjene (GPAI)—trebale bi stupiti na snagu 2. kolovoza 2025. Unatoč ovom rokovu, neki dijelovi smjernica vezanih uz GPAI doživjeli su odgodu, čime su izazvali dodatne zabrinutosti među dionicima. Potpredsjednik CCIA Europe, Daniel Friedlaender, istaknuo je stav organizacije, pozivajući na privremeno zaustavljanje potpunog provođenja zakona. Tvrdio je da bi nastavak bez dovoljno jasnoće i pripremljenosti mogli usporiti inovacije i na kraju oslabiti konkurentsku poziciju Europe u razvoju AI-ja. K tome, švedski premijer Ulf Kristersson opisao je pravila AI Acta kao “zbunjujuća”, ističući rastuću zabrinutost među političkim liderima oko složenosti regulative i njenog rasporeda. Zabrinutosti nisu ograničene samo na političke i korporativne krugove; nedavno je anketa Amazon Web Services (AWS) pokazala da se više od dvije trećine europskih poduzeća teško snalazi s obvezama prema novom Zakonu o AI.

Ta zbunjenost uglavnom proizlazi iz detaljnih zahtjeva zakona i evolucije smjernica, koje mnoge tvrtke teško tumače i učinkovito primjenjuju. Zastupnici EU-a dosljedno su isticali svoju predanost pravilnoj primjeni AI Acta uz poticanje inovacija. Naglašavaju važnost uspostavljanja pravnog okvira koji štiti prava građana, a pritom ne usporava nužno tehnološki napredak. Međutim, kritičari tvrde da regulacijska neizvjesnost i djelomična odgađanja stvaraju nejasnoće koje bi mogle štetiti tehnološkom ekosustavu Europe, čineći je manje privlačnom za ulaganja i inovacije u usporedbi s regijama poput Sjedinjenih Država i Kine, gdje su regulatorni pristupi češće fleksibilniji i prilagodljiviji tehnološkim promjenama—što su faktori ključni za dinamično okruženje razvoja AI. Rasprava o AI Actu odražava šire globalne izazove u regulaciji novih tehnologija. S jedne strane stoje pozivi za snažne zaštite koje će adresirati etiku, privatnost i sigurnost; s druge, zabrinutost da bi pretjerana ili nejasna regulativa mogla usporiti inovacije i gospodarski rast. Kako se približava rok kolovoza 2025. godine za ključne odredbe—uključujući one koje utječu na GPAI modele—povećava se i hitnost za jasnu koordinaciju među donositeljima politika, industrijom i ostalim dionicima. Kako EU uravnotežuje te interese, bit će od iznimnog utjecaja na budućnost inovacija u području AI u Europi i postavljanje prekretnica za globalno upravljanje AI-jem. Zaključno, poziv CCIA Europe na zaustavljanje Zakona o umjetnoj inteligenciji ističe ključne izazove u regulaciji AI-ja i naglašava potrebu za sveobuhvatnim, jasnim i fleksibilnim pravilima koja će učinkovito upravljati rizicima, a istovremeno ne ugroziti transformativni potencijal AI-ja. Dionicima i dalje ostaje na umu traženje rješenja koja će osigurati da Europa ostane na čelu inovacija u području AI dok odgovorno nadzire nove tehnologije.