Brzi rast generativne umjetne inteligencije (AI), osobito chatbotova i alata za sažimanje poput Googleovih AI Pregleda, znatno je poremetio tradicionalno izdavaštvo i novinarstvo. Ove tehnologije proizvode sažete sumare vijesti i raznovrsnog sadržaja, omogućujući korisnicima brzo pristup informacijama bez posjete izvornim stranicama izdavača. Kao rezultat toga, mnoge vijesti na internetskim stranicama zabilježile su pad prometa od preko 34%, što izravno ugrožava glavne izvore prihoda izdavača – oglašavanje i pretplate. Ovaj je trend izazvao značajne financijske poteškoće medijskim kućama ovisnima o prometu s tražilica, što često dovodi do otpuštanja u redakcijama i smanjenja važnosti tradicionalnog novinarstva kako rastu AI alternative. Izdavači ostaju skeptični prema tvrdnjama tvrtki za AI da njihovi alati dovode do bolje kvalitete prometa, navodeći nedostatak vjerodostojnih dokaza. Kako bi odgovorili na ove izazove i zaštitili svoje intelektualno vlasništvo, izdavači su podnijeli više od desetak tužbi protiv AI tvrtki zbog neovlaštene uporabe zaštićenih sadržaja, te su sklopili više od sedamdeset ugovora o licencama za komercijalizaciju takve uporabe. Međutim, ti ugovori često donose skromne financijske koristi i slabije pregovaračke pozicije za izdavače, što ističe sve veći utjecaj tehnoloških tvrtki. Složenost dodatno povećava oslanjanje developera AI na "poštenu uporabu" (fair use) kako bi uključili zaštićeni sadržaj u skupove podataka za treniranje bez izričitog odobrenja. Nejasne zakonske granice poštene uporabe u kontekstu AI-a otežavaju izdavačima učinkovito provedbu svojih prava.

Ta pravna nejasnoća pogoršava rizik da bez održivih modela prihoda koji će nadoknaditi rad novinara, istraživačko novinarstvo i visokokvalitetno izvještavanje mogu drastično opasti, narušavajući ključnu ulogu novinarstva u informiranju javnosti, osiguravanju odgovornosti i poticanju demokratskog dijaloga. Unatoč uvjeravanjima lidera AI da će u budućnosti biti pravedne naknade za kreatore sadržaja, trenutačne prakse industrije pokazuju minimalne napore da se pravično nagrade originalni novinari i kreativci. To odražava širi obrazac u tehnološkom sektoru gdje inovacije narušavaju ustaljene institucije i poslovne modele, često stavljajući u nepovoljan položaj tradicionalne dionike. Utjecaj se neže samo na ekonomiju, već simbolizira temeljnu promjenu u načinu na koji se informacije stvaraju, dijele i konzumiraju. Kako AI napreduje, prijetnja da izdavači postanu zastarjeli sve je veća, ostavljajući novinare da se suoče s neizvjesnom budućnošću koja zahtijeva novu prilagodljivost i otpornost. Ukratko, iako generativna AI pruža impresivne mogućnosti i potencijalne koristi za dostupnost informacija, njezin trenutni utjecaj na novinarstvo duboko je zabrinjavajući. Oštri padovi prometa na stranicama izdavača, opadajući prihodi, trajni pravni sukobi i neovlaštena uporaba zaštićenih sadržaja bez odgovarajuće naknade zajedno ugrožavaju vitalnost tiska. Bez koordiniranih napora za uspostavu pravičnih okvira za korištenje sadržaja i naknadu, osnovna društvena uloga novinarstva riskira eroziju, s ozbiljnim posljedicama za javno znanje i demokratske procese.