Nedavno predsjedničko obećanje Donalda Trumpa o multi-milijarderskim dogovorima u oblasti veštačke inteligencije između američkih tehnoloških firmi i zemalja Zaljeva izazvalo je značajne zabrinutosti među političarima u Vašingtonu i stručnjacima za sigurnost. Dok neki smatraju da ovi sporazumi jačaju američko globalno vodstvo u AI, rastuća bipartisanska grupa pro-zapadnih zastupnika upozorava da bi osjetljive američke tehnologije mogle indirektno koristiti kineskim interesima. Glavni akteri ovih zabrinutosti su zemlje Zaljeva, posebno Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, koje već dugo imaju trgovinske i diplomatske odnose s Kinom, čime se povećava rizik da izvozne AI tehnologije i napredni dijelovi mogu biti preusmjereni ili pristupačni kineskim entitetima. Ovaj rizik dodatno pojačava složena geopolitička osjetljivost tehnologije u vrijeme stalnih tenzija između SAD-a i Kine oko tehnološke dominacije i nacionalne sigurnosti. Poseban sporan aspekt je najava izvoza preko milijun naprednih AI čipova u UAE, što trenutno ozbiljno razmatraju američki zvaničnici. Ovi najnapredniji čipovi pokreću sofisticirane AI sustave, a njihovo prebacivanje izvan direktne kontrole SAD-a izaziva strahove da bi mogli biti zloupotrijebljeni ili preneseni bez odobrenja, čime bi moglo biti ugroženo američko nacionalno sigurnosno pitanje. Kritičari tvrde da trenutni američki regulatorni okviri nemaju dovoljno zaštitnih mjera za sprječavanje takvih scena. U odgovoru, Odbor za izborni rad američkog Predstavničkog doma na čelu sa Kongresom predstavio je zakon kojim će se pooštriti kontrole izvoza AI čipova i srodnih tehnologija, s ciljem povećanja nadzora i sprječavanja potencijalne infiltracije američke AI tehnologije u kineske mreže putem trećih zemalja.

To odražava širu inicijativu Kongresa da adresira ranjivosti u globaliziranim lancima opskrbe tehnologijom, gdje se prepliću gospodarski i sigurnosni interesi. K tome, recentne promjene u američkoj politici izvoznih kontrola dodatno povećavaju zabrinutost. Ministarstvo trgovine sada zahtijeva eksplicitno odobrenje prije izvoza naprednih AI tehnologija, čime se napušta ranija, manje restriktivna pravila iz vremena administracije Bidena. Ova promjena odražava prepoznat rizike od nekontroliranog širenja AI tehnologije, posebno u regije s nejasnim propisima ili čvrstim vezama s geopolitičkim rivalima. Uz kontrole izvoza, neki američki političari brinu i o preseljenju AI infrastrukture u Zaljev, privlačeni vladinim subvencijama i strateškim partnerstvima. Iako takav potez nudi mogućnosti proširenja za tehnološke firme, on bi mogao narušiti domaću istraživačku aktivnost u AI-u i smanjiti američki nadzor nad novim tehnologijama. Ovi povezani faktori predstavljaju značajan izazov za američku politiku: balansiranje između gospodarskih i diplomatskih koristi od angažmana sa državama Zaljeva i potrebe za zaštitom osjetljive tehnologije od protivnika. Trumpova administracija je željna proširiti američke tehnološke kapacitete u inostranstvu, ali bez ozbiljnih zaštitnih mjera, klјučne tehnologije rizikuju da indirektno ojačaju konkurente poput Kine. Svi ovi podaci ističu da se mijenja globalni pejzaž upravljanja tehnologijom, gdje ubrzana inovacija i složeni geopolitički odnosi — poput onih između zemalja Zaljeva i Kine — zahtijevaju nijansirane politike i pojačanu međunarodnu saradnju. U budućnosti, zakonodavne i izvršne vlasti morat će sveobuhvatno pristupiti ovim izazovima putem regulacije izvoza, primjene etičkih standarda i poštivanja zakona u inostranim poslovima američkih tvrtki, te održavanja snažnog domaćeg AI ekosistema koji je od ključne važnosti za očuvanje američkog tehnološkog vodstva i nacionalne sigurnosti. Ukratko, razvoj američko-zaljevskih AI sporazuma otkriva sukobljene prioritete američke vanjske i tehnološke politike: želju za globalnim liderstvom na tržištu AI-a i istovremeno potrebu da se osjetljive tehnologije ne koriste za jačanje geopolitickih rivala. Odgovor Vašingtona će značajno utjecati na američku sigurnost i globalnu ravnotežu snaga u tehnologiji i inovacijama.