Bipartizanska grupa američkih zakonodavaca predstavila je značajnu legislativu pod nazivom Zakon o zabrani protivničke AI, koja ima za cilj zabranu korištenja kineskih sustava umjetne inteligencije (AI) unutar savezne vlade. Ovaj zakon ističe rastuće zabrinutosti u Washingtonu zbog pojačane tehnološke rivalitete između SAD-a i Kine, odražavajući sve veće razumijevanje među zakonodavcima o strateškoj važnosti AI u brzom razvoju globalnog tehnološkog pejzaža. Na nedavnom saslušanju u Capitol Hillu, zastupnik John Moolenaar naglasio je ključnu ulogu AI u oblikovanju budućih međunarodnih snaga, opisujući je kao središnji element novog Hladnog rata koji je definiran tehnološkom, a ne vojnom konkurencijom. Njegove riječi istaknule su hitnost zakonodavaca da očuvaju američko tehnološko vodstvo, dok istovremeno rješavaju prijetnje po nacionalnu sigurnost od strane protivničke AI. Zabrinutost je porasla s porastom kineskih startupa poput DeekSeek, koji proizvodi jeftane AI modele konkurentne vrhunskim američkim platformama, što ukazuje da Kina smanjuje jaz u tehnologiji usprkos naporima SAD-a da ograniče izvoz naprednih poluvodiča i ključnih AI komponenti. Stručnjaci iz oblasti AI i nacionalne sigurnosti naglašavaju da ova konkurencija prevazilazi tehnološki nivo i odražava različite nacionalne vrijednosti.

Thomas Mahnken, predsjednik Centra za strateške i budžetske procjene, napomenuo je da napredak u AI odražava društveni sistem i vrijednosti neke zemlje; demokratije uglavnom razvijaju AI sa naglaskom na ljudska prava i slobode, dok autoritarni režimi koriste AI za ugnjetavanje i nadzor, čime prijete globalnoj sigurnosti. Podržavajući ovaj stav, Jack Clark iz Anthropic-a istaknuo je da je razvoj AI duboko oblikovan političkim i ideološkim kontekstom zemalja porijekla—SAD promovira otvorene inovacije i etičke standarde, dok Kina oslanja se na državni nadzor i kontrolu nad upravljanjem AI. Izvještaj Stanford AI Index iz 2025. pruža trenutni prikaz: SAD i dalje prednjači u razvoju naprednih AI modela, ali Kina ga nadmašuje u patentima i publikacijama vezanim za AI, što pokazuje snažnu posvećenost istraživanju i razvoju te brzo zatvara tehnološki jaz. To izaziva strahove u Americi da bi gubitak dominacije mogao izazvati široke ekonomske i sigurnosne posljedice. U odgovoru, zakonodavci i stručnjaci za AI zagovaraju pojačanu kontrolu izvoza kako bi se ograničio prijenos najmodernije AI tehnologije i komponenti u Kinu, smatajući takve mjere ključnim za zaštitu nacionalne sigurnosti i sprječavanje protivnika da pojačaju svoje AI kapacitete. Iako Zakon o zabrani protivničke AI uvodi stroge zabrane, on uključuje ograničene iznimke za kontrolirane svrhe poput nadziranog istraživanja i protivterorističkih operacija, nastojeći uskladiti zaštitu državnih interesa s podrškom za inovacije i važan rad na prikupljanju obavještajnih podataka. Uvođenje zakona označava prekretnicu u odnosima SAD-a i Kine te u svjetskoj utrci u razvoju AI, odražavajući sve veću složenost da je AI više od ekonomskog alata, već strateški resurs ključan za budući geopolitički utjecaj i sigurnost. Kako se ova tehnološka rivalstvo bude razvijalo, prioriteti postavljeni Zakonom o zabrani protivničke AI mogli bi uspostaviti važne presedane za međunarodno upravljanje AI-jem, posebno u odnosu na autoritarne i demokratske vrijednosti. S obzirom na to da AI ima potencijal da preoblikuje sektore od ekonomske produktivnosti do odbrane, današnje politike će imati dugoročne posljedice decenijama koje dolaze.