Bipartijska skupina američkih zakonodavaca predstavila je povijesni zakon pod nazivom Zakon o neupotrebi protivničke AI (No Adversarial AI Act), kojim se želi zabraniti korištenje kineskih sustava umjetne inteligencije (AI) unutar savezne vlade. Ovaj zakon ističe rastuće zabrinutosti u Washingtonu zbog pojačane tehnološke rivalnosti između Sjedinjenih Država i Kine, odražavajući povećanu svijest među političarima o strateškoj važnosti AI u brzo mijenjajućem globalnom tehnološkom okruženju. Na nedavnom saslušanju u Capiton Hillu, zastupnik John Moolenaar naglasio je ključnu ulogu AI u oblikovanju budućih međunarodnih snaga, opisujući je kao središnju za novi hladni rat definirani tehnološkom, a ne vojnom konkurencijom. Njegove su riječi istaknule hitnost s kojom zakonodavci žele održati američko tehnološko vodstvo dok istodobno rješavaju prijetnje sigurnosti od protivničke AI. Zabrinutost je porasla s dolaskom kineskih startupova poput DeekSeek, koji proizvodi jeftine modele AI konkurentne vrhunskim američkim platformama, što signalizira da Kina smanjuje tehnološki jaz unatoč naporima Sjedinjenih Država da ograniče izvoz naprednih poluvodiča i ključnih komponenti AI. Stručnjaci za AI i nacionalnu sigurnost ističu da ta konkurencija nadilazi tehnologiju i odražava različite nacionalne vrijednosti.

Thomas Mahnken, predsjednik Centra za strateške i proračunske procjene, napomenuo je da napretci u AI odražavaju društveni sustav i vrijednosti zemlje; demokracije sklone stvaranju AI-ja koji promiče ljudska prava i slobode, dok autoritarni režimi mogu koristiti AI za ugnjetavanje i nadzor, što predstavlja globalne rizike. Podržavajući taj stav, Jack Clark iz Anthropic-a istaknuo je da razvoj AI duboko oblikuju politički i ideološki konteksti zemalja porijekla — Sjedinjene Države potiču otvorenu inovaciju i etičke standarde, dok Kina oslanja se na državni nadzor i kontrolu nad upravljanjem AI-jem. Najnoviji izvještaj Stanford AI Index za 2025. godinu daje trenutni prikaz situacije: SAD i dalje prednjači u razvoju naprednih AI modela, no Kina je nadmašila u patentima i publikacijama o AI, čime se snažno zalaže za istraživanje i razvoj te brzo zatvara tehnološki jaz. To izaziva američke strahove da bi gubitak svjetskog primata mogao imati široke ekonomske i sigurnosne posljedice. Kao odgovor, zakonodavci i stručnjaci za AI zagovaraju pooštravanje izvozne kontrole radi ograničavanja prijenosa najmodernije AI tehnologije i komponenti u Kinu, smatrajući to ključnim za zaštitu nacionalne sigurnosti i sprječavanje protivnika u jačanju njihovih kapaciteta u AI. Iako Zakon o neupotrebi protivničke AI nameće stroge zabrane, on uključuje ograničene iznimke za kontrolirane svrhe poput nadziranog istraživanja i protuterorističkih aktivnosti, nastojeći uskladiti zaštitu nacionalnih interesa s podrškom inovacijama i važnim obavještajnim poslovima. Uvod tog zakona označava prekretnicu u odnosima SAD i Kine te u globalnoj utrci u AI-u, odražavajući sve veću suglasnost da AI nije samo ekonomski alat već i strateški resurs ključan za budući geopolitički utjecaj i sigurnost. Kako se ova tehnološka rivalstva razvija, prioriteti postavljeni Zakonom o neupotrebi protivničke AI mogu uspostaviti važne presedane za međunarodno upravljanje AI-jem, posebno u odnosu autoritarnih i demokratskih vrijednosti. S obzirom na to da AI prijeti transformirati čimbenike od ekonomske produktivnosti do obrane, današnje političke odluke imat će dugoročne posljedice desetljećima.