Zimbabve je pokrenuo inicijativu tržišta za ugljične kredite temeljenu na blockchain tehnologiji s ciljem povećanja transparentnosti i učinkovitosti u svom ekosustavu. Zemlja se prenosi s postojećeg sustava na platformu temeljen na Web3 za razmjenu ugljičnih kredita. Za nadzor te promjene, Zimbabve je uspostavio novo regulatorno tijelo, Ured za upravljanje tržištem ugljičnih kredita (ZCMA), odgovorno za izdavanje licenci, odobravanje projekata za kompenzaciju ugljika i osiguranje usklađenosti s relevantnim regulativama. Ministarstvo okoliša nadgleda ZCMA kako bi se osigurala stroga primjena novog sustava. Iako Zimbabve nije opsežno preoblikovao svoja tržišta ugljičnih kredita, prijelaz na blockchain smatra se značajnim korakom. RippleNami, tvrtka sa sjedištem u Kaliforniji, ističe da bi Zimbabve—treći najveći pružatelj ugljičnih kredita u Africi, nakon Kenije i Gabona—moguće mogao postati regionalni lider usvajanjem blockchain tehnologije. Ovaj prijelaz mogao bi potaknuti i druge afričke zemlje na slične korake. Uvođenje blockchaina obećava rješavanje problema prijevare i neučinkovitosti iz prošlosti. Na primjer, 2023. godine, Zimbabve je otkazao nekoliko projekata i tražio do 50% prihoda, što je izazvalo nepovjerenje među ulagačima. Sada se blockchain gleda kao alat za povrat transparentnosti i vjerodostojnosti u području ugljičnih kredita. Zimbabve također pokazuje snažno povjerenje u digitalne inovacije pokretanjem digitalne valute koja je podržana zlatom, s mogućnostima djelomičnih ulaganja, te pokretanjem planova za centralnu bankovnu digitalnu valutu (CBDC) od 2022.

godine. Osim toga, partnerstvo zimbabwskog milijardera Strivea Masiyiwe s Nvidijom u svrhu osnivanja prve afričke AI tvornice ukazuje na napredak zemlje u području umjetne inteligencije. U međuvremenu, norveška studija ističe potencijal blockchaina u industriji mora za poboljšanje transparentnosti u lancu opskrbe ribom. Supply chainovi vođeni blockchainom mogu pratiti porijeklo morske hrane od izvora do polica trgovina, pružajući nepomične zapise o detaljima životnog ciklusa, poput procesa proizvodnje, ekološke usklađenosti i halal certifikata. Proizvođači imaju koristi od zapisivanja ključnih podataka, uključujući razine kisika, zdravlje riba, kvalitetu jaja i rasporede hranjenja, čime se standardizira pohrana podataka i omogućuje usporedba proizvoda za potrošače. Rano korištenje blockchain tehnologije u lancu opskrbe ribom pokazalo je obećavajuće rezultate, potičući širu primjenu. FAIRR-ovo povezivanje za praćenje podataka o morskim plodovima, uz podršku koalicije ulaganja vrijedne 6, 5 trilijuna dolara, angažiralo je dobavljače morske hrane diljem svijeta. Slično, platforme IBM Food Trust i Provenance izvještavaju o uspješnoj uporabi blockchaina od strane regulatora i dobavljača u raznim regijama. Integracija umjetne inteligencije i Interneta stvari (IoT) očekuje se da će dodatno poboljšati mogućnosti blockchaina u upravljanju lancem opskrbe morskim plodovima. Globalno gledano, industrije koriste blockchain kako bi riješile izazove poput problema prijevare s hranom vrijedan 40 milijardi dolara godišnje, koji pogađa 10% svjetske prehrambene sigurnosti. U Nigeriji, blockchain se promiče kao rješenje za nacionalnu prehrambenu krizu, jer digitalizacija sektora kasni zbog oslanjanja na zastarjele tehnologije. Ovaj trend predstavlja opći industrijski napor za povećanjem transparentnosti i inovacija, a inicijative poput digitalizacije opskrbnog lanca na Filipinima pokazuju rastući zamah.